Ukupnih rezervi nafte i plina u svijetu je toliko da bi to moglo biti dovoljno za najmanje dva iduća stoljeća, a plina za tri stoljeća, ukazuju najnovije procjene Međunarodne agencije za energiju (IEA). Podaci iz godišnjeg izvještaja agencije ukazuju da se katastofa koju bi, prema nekim teorijama, imao izazvati neposredno prijeteći “naftni slom” odlažu u relativno daleku budućnost.

Teorija vrhunca proizvodnje (oil peak) je zasnovana na pretpostavci da od trenutka kada rezerve nafte budu iscrpljene za više od 50 posto počinje padati eksploatacija, a cijena nafte veoma brzo raste što bi dovelo do grabeža i “rata za naftu”. Prema nekim mišljenjima, vrhunac proizvodnje već se desio ili će se veoma brzo dogoditi što bi moglo imati globalno katastrofalne posljedice. Podaci IEA-e su za ove špekulacije hladan tuš. Agencija tvrdi da do 2030. neće biti vrhunca proizvodnje jer “ni nafta ni plin zalihama nisu pri kraju”. Priznaje se, ipak, da bi se konvencionalne rezerve nafte mogle krajem tog razdoblja približavati vrhuncu proizvodnje, ali će do tada ulogu zamašnjaka povećanja rezervi preuzeti nekonvencionalni izvori kakav je, primjerice, kanadski naftni pijesak. “Nafta ostaje životni važan izvor energije još mnogo godina i ako se uzmu u obzir i najoptimastičnija predviđanja tempa razvoja i korištenja alternativnih goriva”, dodaje IEA. Zaključci o bržem iscrpljivanju rezervi nafte često se zasnivaju na nerazumijevanju tzv. dokazanih ili poznatih rezervi koje se sada kreću između 1,2 i 1,3 bilijuna barela. Pri sadašnjem tempu potrošnje to bi bilo dovoljno za nešto više od 40 godina. No, na oko 40 godina potreba se te rezerve nalaze već dugo godina, dok se njihov apsolutni volumen gotovo udvostručio u odnosu na 1980. Te računovodstvene rezerve, s gledišta ukupnih rezervi, nisu bitne jer uglavnom održavaju samo investicijske horizonte nafnih kompanija. Tražiti i nalaziti nove izvore stoji mnogo i nitko ne zna kako će izgledati svjetska energetika za 50 godina, posebno s obzirom na potrebu smanjivanja emisija CO2. IEA u izvještaju World Energy Outlook procjenjuje ukupan volumen konvencionalnih izvora nafte na 3,5 milijuna barela. Od toga je već izvađeno oko 1,1 bilijuna barela, a 1,2 bilijuna nije otkriveno, odnosno dokazano. Još dva bilijuna barela nafte nalaze se u nekonvencionalnim izvorima. Ukupan volumen nafte koja se može eksploatirati procjenjuje se na 6,5 bilijuna barela što bi, prema sadašnjoj potrošnji, bilo dovoljno za najmanje dva stoljeća. A ni to nije sve jer postoji mogućnost korištenja teških ugljikovodika, primjerice iz ugljena ili zemnog plina. Time bi ukupan potencijal ugljikovodičnih goriva porastao čak na devet bilijuna barela.

IEA, ipak, računa da će eksploatacija stalno poskupljivati jer će razvoj novih izvora tražiti veća sredstva, a pad proizvodnje na postojećim poljima će se ubrzavati, što zahtijeva veće investicije i radi održavanja postojećeg nivoa eksploatacije. Ukupno investicije u eksploataciju nafte u razdoblju 2001. – 2006. dostigle su 390 milijardi dolara i utrostručile su se u odnosu na prethodno razdoblje. IEA je pri tome utvrdila da su troškovi proizvodnje za jedinicu porasli za 90 posto. Do 2012. agencije predviđa rast investicija na 600 milijardi dolara, a realni troškovi eksploatacije bi rasli za po devet posto godišnje. IEA računa da će prosječna svjetska proizvodnja nafte do 2030. morati porasti sa sadašnjih 84 milijuna barela na 104 do 106 milijuna. Pri tome se prepostavlja da će se proizvodnja nafte i plina još više koncentrirati u velikim poljima u manjem broju zemlja, posebno na Bliskom istoku. To znači da će sve više dominirati nacionalne naftne kompanije, a nadnacionalni koncerni će gubiti na utjecaju. To izaziva sumnje hoće li se realizirati investicije u potrebnoj visini. Zato bi, prema agenciji, bilo dobro da tijesno surađuju i zaključuju partnerske ugovore nacionalne i nadnacionalne kompanije. Dominantno gorivo ostaje nafta iako će najbrže rasti potražnja za ugljenom. Potrošnja ugljena, prema projekcijama IEA, rast će do 2030 godišnje za po dva, a nafte za po jedan posto. S obzirom na očekivana poskupljenja nafte i plina, udio ugljena u globalnoj potražnji za energijom povisit će se sa 26 na 29 posto. IEA procjenjuje da će se do 2030. proizvodnja ugljena povećati za 60 posto. Lanjska studija BP-a je pokazala da dokazanih rezervi ugljena ima toliko da ga pri sadašnjem tempu potrošnje ima za oko 150 godina.

2030. godina

Rast potrošnje
Prosječna potrošnja nafte rast će na 106 mil. barela dnevno

Primarni energenti
Potrošnja iz primarnih izvora energije rast će za 45 posto

Fosilna goriva
Udio fosilnih goriva će u ukupnoj potrošnji iznositi 80%

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?