Pored neočekivano oštrih (po nekima i prijetećih) stavova regulatora, koji baš i nisu naišli na najbolji prijem među akterima domaćeg tržišta kapitala, Pliva (PLVA-R-A) je definitivno bila jedna od najzastupljenijih tema kuloarskih priča na marginama Konferencije Varaždinske burze održane krajem protekloga tjedna. Bila je to prilika za iznošenje različitih mišljenja i suočavanje brojnih scenarija koji pokrivaju doista širok spektar mogućih ishoda, te mogu poslužiti kao nekakav temelj za zauzimanje pozicija uoči nastavka sage. Ono što pritom upada u oči je zaključak kako su se pritom samo rijetki promatrači zamarali s traženjem odgovora na dilemu koja je gotovo ujedinila političare i podijelila širu javnost, makar se i jedni i drugi teško mogu uključiti u problem rješavanja daljnje sudbine Plive. Brokere, analitičare i investicijske savjetnike puno je više zanimao background cijele priče, obilježen strateškim zaokretom i likvidacijom neprofitabilnih segmenata poslovanja, a što je po mnogima temeljni preduvjet u tranziciji Plive iz samostalnog igrača u potencijalnu metu za preuzimanje. Shodno tome, dio promatrača drži kako je užurbano čišćenje bilance bila tek priprema za prodaju kompanije, dok drugi pak vjeruju kako će Uprava i dalje insistirati na samostalnosti, odbijajući potencijalne prosce. A budući da sve te teorije spadaju tek u sferu nagađanja, status quo i dalje karakterizira kretanje Plivinih dionica na burzi, i samo značajnije oscilacije cijene bude dionice iz učmalosti. Jučer je to bio raspon od 550 do 565 kuna, a trgovina je zaključena s nepromijenjenih 555 kuna, uz nešto skromnijih 4,2 milijuna kuna prometa. Umjesto Plive, trgovinu je obilježio prvi dan trgovine dionicama Viro tvornice šećera (VIRO-R-A) koje su u Usporednom tržištu (na putu ka I. kotaciji Zagrebačke burze) prikupile čak 42,3 milijuna kuna prometa, uvjerljivo zasluživši status najlikvidnije domaće dionice. Što je još važnije, veliki interes ulagača, zbog kojeg je prilikom javne ponude u rekordnom roku upisano svih 367 tisuća dionica tvrtke (25 posto vlasničkog udjela), prenio se i na sekundarno tržište, zbog čega se cijena niti u jednom trenutku nije spustila na negativan teritorij, ostvarivši do kraja dana skok od čak 32 posto u odnosu na početnih 365 kuna (iz javne ponude). Visoka je potražnja kulminirala skokom do maksimalnih 500 kuna (točnije, koju lipu niže), dok je donju granicu fluktuacijskog raspona označila brojka od 369 kuna.

No pritom valja naglasiti da je prosječna cijena od 396 kuna ipak bila puno bliže dnevnom minimumu, i u odnosu na startnu cijenu predstavlja znatno manje impresivnih 8,5 posto, što je, s obzirom na veliki obujam trgovine, korektniji odraz odnosa snaga (u usporedbi s iskrivljenom slikom koju daje zaključna cijena).Uvjerljivo najvećim dosad ostvarenim dnevnim prometom (nešto više od četiri milijuna kuna), Jadranska banka (JDBA-R-A) se domogla novog rekorda, dosegnuvši tijekom dana 9.455 kuna, nakon čega je uslijedila blaga korekcija na zaključnih 9.300 kuna. Međutim, i to je bilo dovoljno za pozitivnu izvedbu, odnosno, rast cijene od 1 posto. Najveći rast cijene jučer na ZSE bilježi dionica Dalmacijacementa, za 21,43 posto, na 850 kuna, dok je najviše pala cijena dionice Jadrankamena, za 16,71 posto, na 304 kune.

Divergencija cijene dionice Ericssona

Među aktivnijim izdanjima našao se i Ericsson Nikola Tesla (ERNT-R-A), prikupivši 2,3 milijuna kuna prometa u Varaždinu, te još 1,5 milijuna kuna u Zagrebu, ali uz zamjetnu divergenciju cijena. Naime, na Zagrebačkoj se burzi cijena spustila na 2.100 kuna, dok je u sjevernom susjedstvu trgovina zaključena s maksimalnih 2.130 kuna, ostvarivši rast od 1,4 posto.