Samo je 17 milijuna eura rizičnog kapitala lani uloženo u Hrvatsku, dok je u Srbiju istodobno investiran 161 milijun eura.

Kriza svjetskih financija kojoj nisu sigurni ni uzroci, a kamoli posljedice, sigurno je samo promijenila pogled na kapital. On je danas postao oskudna roba, a pronalaženje izvora novca umijeće. U Zagrebu se upravo održava konferencija Private equity kapitala na kojoj sudjeluju brojni svjetski fondovi koji za ulaganja u regiju raspolažu s milijardama eura kapitala. Tim povodom razgovaramo s Mirnom Marović, predsjednicom Hrvatske private equity i venture capital asocijacije i profesorice na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, inače suorganizatoricom konferencije.

Novac je skup i banke lagano zatvaraju kreditne linije. No rizičnog kapitala ima?
Da. Rizični kapital ulaže se u tvrtke s visokim potencijalom rasta od oko 25 posto koja ne kotiraju na burzi. Taj kapital donosi golem potencijal ekonomiji kroz nova radna mjesta jer se ulaže u nove inicijative, greenfield ili brownfield investicije. Studija Deutsche banke pokazala je da svaki uloženi posto BDP-a koji se uloži u venture kapital vrati na rastu ekonomije 4 posto.

U Hrvatskoj su dva private equity fonda. Zašto?
Jedina dva domaća private equity fonda, Quaestus private equity i Nexus, registrirani su kao otvoreni investicijski fondovi. Trenutno domaće zakonodavstvo ne dopušta klasično private equity financiranje, nego samo ulaske u vlasničku strukturu, no ne i davanje zajmova.

U čemu je zapravo problem?
Private equity fondovi ne mogu se tretirati kao otvoreni investicijski fondovi. Kod OIF-e naglasak je na zaštiti malih ulagača. S druge strane ulagači u fondove rizičnog kapitala uglavnom su institucionalni investitori. Zato ćemo pokrenuti inicijativu da se regulativa rizičnih fondova izbaci iz regulative OIF-a. Tražit ćemo da fondovi ne moraju konsolidirati bilancu s tvrtkama u svoje investicije jer koncept ulaganja podrazumijeva izlaznu strategiju, a nije zamišljeno da bude trajna investicija. Regulativa bi se trebala sastojati od registracije fonda pri Hanfi, određenih pravila ulaganja, no da se omogući više slobode kod ulaganja i upravljanja investicijama.

Koliko je rizičnog kapitala uloženo u Hrvatsku?
Prošle godine u Hrvatsku je uloženo 17 milijuna eura, odnosno 0,0046 posto BDP-a. Dakle, ništa. U Srbiji je, primjerice, uloženo 161 milijun eura, u Bugarsku 555 milijuna, Rumunjsku 485 milijuna eura. Najveći bugarski telekom BTC privatiziran je private equity kapitalom u vrijednosti milijardu eura.

Koja je optimalna visina ulaganja?
Europski prosjek je 0,55 posto BDP-a pa ispada da je Srbija malo iznad prosjeka. Dakle, da se ulaganja u Hrvatsku povećaju i deset puta, opet bismo bili ispod prosjeka. No mislim da bismo trebali biti zadovoljni sa 200 do 300 milijuna eura godišnje.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Preferira li rizični kapital pojedine sektore?
Ne, takve investicije nisu ograničene sektoralno. Ulagač gleda na one sektore koji imaju komparativnu prednost za visoke prinose.

Kako izgleda struktura ulaganja kod venture kapitala?
Okvirno 40 posto investicije je dionički kapital, a ostatak od 60 posto dužnički (ili najmanje pola-pola) u više faza.

U čemu je prednost private equityja?
Prednost je u cijeni financiranja, odnosno povratima koji se očekuju.

U nas se neko vrijeme govorilo o državnom fondu rizičnog kapitala. No od toga zasad ništa?
Ne, zasad u nas postoji inicijativa Poslovnog inovacijskog centra Hrvatske s programom VENCRO u kojem je 32 milijuna eura pružila Svjetska banka za sufinanciranje private equity fonda koji bi ulaganjima poticao malo i srednje poduzetništ