EN DE

Mali promet, velik rast

Autor: Ante Pavić
24. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —

Ono što je vidljivo na burzi je nizak promet

Gotovo cijeli građevinski sektor u ponedjeljak je narastao, baš kao i većina dionica na Zagrebačkoj burzi. Industrogradnjina je dionica zbog nastanka obveze za preuzimanje od Negotiatora narasla gotovo 50 posto, Ingra je skočila gotovo 5 posto, Viadukt po nešto manjoj stopi, dok se Dalekovod dobro držao gotovo cijelog dana, da bi na kraju pokleknuo i njegova dionica završila u minusu od 0,23 posto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Samo je jedna od građevinskih dionica u ponedjeljak padala tijekom cijelog dana koji je i završila u minusu. Riječ je o Institutu građevinarstva Hrvatske, inače najlikvidnije u sektoru. U ponedjeljak je u Zagrebačkom holdingu potvrđeno kako IGH nije uspio skupiti 45,6 milijuna eura za zemljište bivše tvrtke Zagrepčanke u Heinzelovoj ulici. “Posao stoljeća” kako je nazivan, sada prijeti rušenju cijene dionice građevinske kompanije koja je u ponedjeljak tijekom dana padala više od 3 posto, da bi u posljednjih pola sata pojeftinila podnošljivih jedan posto. Ono što je nepodnošljivo za ulagače u ovu dionicu jest da je njezina cijena ušla u deseti dan kako pada. I to u danu kada je dionički indeks rastao nešto više od jedan posto. Tijekom cijeloga dana on je rastao i po dvostruko većoj stopi, ali je pri kraju dana došlo do zamora kupaca te je na kraju prepolovio svoj početnu stopu rasta. Dionica Hrvatskih telekomunikacija u jednome je trenutku preskočila razinu od 200 kuna, da bi na kraju rastom od 1,23 posto njezina zadnja vrijednost iznosila 197 kuna. Ono što je najuočljivije na Zagrebačkoj burzi jest vrlo mali promet koji je u ponedjeljak iznosio tek 32,3 milijuna kuna. Mali promet, međutim, nije samo karakteristika Zagrebačke burze, nego većine burzi u svijetu. U doba krize novac se preusmjerava u sigurnija ulaganja kao što su zlato ili bankovni depoziti, o čemu već neko vrijeme piše i analizira većina medija. Stoga nije čudno smanjenje prometa. U medijima se često ističe kako ništa više u ekonomiji neće biti isto nakon ove velike krize. To je točno jer su u SAD-u propale uglavnom investicijske banke zbog vrlo rizičnih ulaganja. Stoga se postavlja pitanje hoće li se ulaganje u dionice tako skoro vratiti na razine iz prošlih godina. Investicijsko bankarstvo vjerojatno neće biti isto, pitanje je samo hoće li promjene biti na bolje ili gore.

Gotovo cijeli građevinski sektor u ponedjeljak je narastao, baš kao i većina dionica na Zagrebačkoj burzi. Industrogradnjina je dionica zbog nastanka obveze za preuzimanje od Negotiatora narasla gotovo 50 posto, Ingra je skočila gotovo 5 posto, Viadukt po nešto manjoj stopi, dok se Dalekovod dobro držao gotovo cijelog dana, da bi na kraju pokleknuo i njegova dionica završila u minusu od 0,23 posto.

Samo je jedna od građevinskih dionica u ponedjeljak padala tijekom cijelog dana koji je i završila u minusu. Riječ je o Institutu građevinarstva Hrvatske, inače najlikvidnije u sektoru. U ponedjeljak je u Zagrebačkom holdingu potvrđeno kako IGH nije uspio skupiti 45,6 milijuna eura za zemljište bivše tvrtke Zagrepčanke u Heinzelovoj ulici. “Posao stoljeća” kako je nazivan, sada prijeti rušenju cijene dionice građevinske kompanije koja je u ponedjeljak tijekom dana padala više od 3 posto, da bi u posljednjih pola sata pojeftinila podnošljivih jedan posto. Ono što je nepodnošljivo za ulagače u ovu dionicu jest da je njezina cijena ušla u deseti dan kako pada. I to u danu kada je dionički indeks rastao nešto više od jedan posto. Tijekom cijeloga dana on je rastao i po dvostruko većoj stopi, ali je pri kraju dana došlo do zamora kupaca te je na kraju prepolovio svoj početnu stopu rasta. Dionica Hrvatskih telekomunikacija u jednome je trenutku preskočila razinu od 200 kuna, da bi na kraju rastom od 1,23 posto njezina zadnja vrijednost iznosila 197 kuna. Ono što je najuočljivije na Zagrebačkoj burzi jest vrlo mali promet koji je u ponedjeljak iznosio tek 32,3 milijuna kuna. Mali promet, međutim, nije samo karakteristika Zagrebačke burze, nego većine burzi u svijetu. U doba krize novac se preusmjerava u sigurnija ulaganja kao što su zlato ili bankovni depoziti, o čemu već neko vrijeme piše i analizira većina medija. Stoga nije čudno smanjenje prometa. U medijima se često ističe kako ništa više u ekonomiji neće biti isto nakon ove velike krize. To je točno jer su u SAD-u propale uglavnom investicijske banke zbog vrlo rizičnih ulaganja. Stoga se postavlja pitanje hoće li se ulaganje u dionice tako skoro vratiti na razine iz prošlih godina. Investicijsko bankarstvo vjerojatno neće biti isto, pitanje je samo hoće li promjene biti na bolje ili gore.

Autor: Ante Pavić
24. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close