Posljednjih je dana najviše pozornosti potrošača svakako izazvala najava da Hrvatska narodna banka u drugom kvartalu planira uvesti ‘svojevrsne bonitetne mjere kojima se banke odvraćaju od davanja kredita vezanih za stranu valutu nezaštićenim zajmoprimcima’. To je razvidno iz pisma namjere Vlade i HNB-a upućenom Međunarodnom monetarnom fondu, a na temelju kojeg je MMF produžio stand-by aranžman do 15. studenoga. Konkretno je predloženo povećanje pondera rizika za adekvatnost kapitala za 25 baznih bodova na devizne kredite, odnosno na kredite s valutnom klauzulom.
Problemi za male tvrtke
Hrvoje Stojić iz Hypo-Alpe-Adria banke tvrdi kako postoji mogućnost da takva mjera utječe destimulativno na masu plasiranih kredita građanima, ali i teži dolazak do kredita kompanijama i tvrtkama koje nemaju značajan izvoz prihoda u devizama. “To je prvi put da HNB ide s takvim mjerama direktno usmjerenima na masu stanovništva. Negativno kod te odluke upravo je poduzetničko zatiranje manjih tvrtki koje nemaju mnogo prihoda u devizama. Kredite bi banke mogle davati sve više nevezano uz valutnu klauzulu, možda čak i u kunama, ali pitanje je cijene takvog poslovanja odnosno utjecanja istog na kamatnu stopu. Pozitivno je pak da će se ovim mjerama mogla povećati kvalitativna supervizija svih banaka, odnosno bolji nadzor HNB-a nad općim zaduživanjem. Predviđam da ovakve mjere kratkoročno neće polučiti značajniji efekt nego da je čitava stvar zamišljena prudencijalno, odnosno kao efektivna na duži rok”, završio je Stojić. Iz PBZ-a su izjavili kako su već odavno prestali komentirati poteze HNB-a, a iz Zagrebačke banke tvrde kako navedena mjera neće znatnije utjecati na njihovo poslovanje u cjelini upravo zbog visoke adekvatnosti kapitala. Iz RBA su poručili kako će provoditi mjere HNB-a kao glavnog regulatora ma kakve one bile iako se načelno ne boje većih promjena u poslovanju. Postoji, naime, mogućnost da se krediti s valutnom klauzulom, jednostavno, ukinu svim građanima i tvrtkama bez većih prihoda u devizama što djeluje relativno obeshrabrujuće na banke koje bi se, u tom slučaju, morale dokapitalizirati za iznose sklopljenih kredita s valutnom klauzulom. Raspoloživi pokazatelji gospodarske aktivnosti govore da su posljednje tromjesečje 2005. godine obilježila uglavnom pozitivna kretanja u realnom sektoru gospodarstva. Plasmani banaka nebankovnom sektoru i dalje bilježe snažan porast. Uz godišnju stopu rasta od 17,2 posto u prosincu, ukupni plasmani banaka tom sektoru na kraju 2005. godine dosegnuli su 149,2 milijarde kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu