U idućoj godini kraj padu kamatnih stopa, od 2018. počinje njihov rast

Autor: Ana Blašković , 18. prosinac 2016. u 22:00
Foto: Shutterstock

U Hrvatskoj kretanja obično kasne za međunarodnim tržištima oko godinu dana pa će se promjene osjetiti tek u drugoj polovici 2017.

Iduća godina donijet će nastavak oporavka s rastom BDP-a od 2,8 posto, ali i kraj pada kamatnih stopa na štednju i kredite, a od 2018. vjerojatan je njihov polagani rast, očekuju u Erste & Steiermärkische banci.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave trećeg po veličini kreditora, zadovoljan je da se bankarsko tržište u 2016. vratilo u zelenu zonu profitabilnosti nakon udara na rezultat koji je prouzročila konverzija kredita u švicarskom franku. Brine ga, kaže, činjenica da okruženje pokazuje naznake političke destabilizacije što će značajno odrediti kretanja u 2017, kao i početak trenda rasta kamatnih stopa na međunarodnim tržištima. "U Hrvatskoj kretanja obično kasne za međunarodnim tržištima oko godinu dana pa će kamate početkom 2017. nastaviti blago padati, a druga bi polovica godine mogla donijeti njihovu stabilizaciju te konačno u 2018. i njihov rast", smatra.

 Banka je u 2016. aktivno smanjivala udio loših kredita, a kraj godine dočekat će na razini oko 11 posto. Kakav će efekt donijeti najavljena mogućnost jednokratnih otpisa u 2017. treba vidjeti jer će odaziv na tu mjeru ovisiti o pravilnicima čije se donošenje još čeka. Šef Erstea očekuje i nastavak procesa kunizacije, očito preferiranje domaće valute u kreditiranju, što ocjenjuje pozitivnim trendom koji ima svoja ograničenja. "Pokušavamo plasirati što više kredita u kunama, ali štedi se dominantno u eurima pa imamo valutni raskorak u bilanci. Smatramo da bi bilo pozitivno da politika jasnije artikulira želi li nastavak kunizacije ili Hrvatska ide prema euru", kazao je Schoefboeck.

Glavni ekonomist Alen Kovač u osvrtu na proteklu godinu istaknuo je da je ekonomija rasla brže od europskog prosjeka, ali i svoje dugoročne potencijalne stope. Motor rasta bilo je intenziviranje domaće potražnje, posebno osobne potrošnje i investicija, kao i uvoza. Robni izvoz blago je usporio, a dobre turističke brojke podupiru izvoz usluga. U takvoj konstelaciji ovogodišnji rast dosegnut će 2,7 posto BDP-a, a na sličnim trendovima u 2017. iznositi 2,8 posto.

Ističe da je u 2016. postignut bitan pomak na fiskalnom planu s početkom pada javnog duga. Premda prognozira deficit nešto viši nego Vlada, manjak je i dalje u sigurnoj zoni i temelj za izlazak Hrvatske iz Procedure prekomjernog manjka te podizanje kreditnog rejtinga. "Porezna reforma prvi je dio priče, ima još bitno prostora za poboljšanje konkurentnosti", ističe Kovač poručujući da se na "rashodima proračuna moglo učiniti više". 

Komentirajte prvi

New Report

Close