S EU na 55 mlrd. kuna robnoga deficita, s ostalima u ravnoteži

Iz EU smo uvezli robe vrijedne 9,4% više, a iz ostatka svijeta gotovo 6% manje nego lani Iz EU smo uvezli robe vrijedne 9,4% više, a iz ostatka svijeta gotovo 6% manje nego lani

U zemlje Cefte u 8 mjeseci rast izvoza 14,5%, uz saldo od +6,4 milijarde.

Usporavanje najvećih ekonomija EU i njegov utjecaj na slabljenje inozemne potražnje već su neko vrijeme neizostavna opaska u ekonomskim prognozama i za naše gospodarstvo. U tom smislu određene naznake nude i najnovije preliminarne brojke DZS-a o robnoj razmjeni. Izvoz, ali i uvoz, u rujnu je usporio godišnji rast.

Povećanje (kunske) vrijednosti izvoza se nakon osmomjesečnih +6,1% spustilo na 5,9, dok je rast uvoza usporio na 6,1 posto (sa 6,6% u osam mjeseci).

Izvan EU dvostruko brži rast

Tempo rasta izvoza u zemlje EU ove godine zaostaje za onim u ostatak svijeta, a za Hrvatsku se tu ističu zemlje Cefte. Prve procjene kažu da je 9-mjesečna vrijednost izvoza u EU veća 4,5 posto nego lani, a na tržištima izvan Unije 9,1%, pri čemu u zemlje Cefte 14,5 posto. Istodobno smo iz EU u 9 mjeseci uvezli robe vrijedne 9,4 posto više, a iz ostatka svijeta gotovo 6% manje.

Kako EU u našoj trgovinskoj razmjeni participira više od dvije trećine, robni deficit produbljen nam je za oko 3,2 milijarde, na 55 mlrd. kuna. To je ujedno i iznos negativnog salda razmjene s EU u prvih devet mjeseci, dok je s ostatkom svijeta u ravnoteži. Ona se umnogome može zahvaliti “plusu” koji Hrvatska ostvaruje s tržištima Cefte, u prvom redu s BiH (u osam mjeseci 7,5 mlrd. kuna izvoza uz uvoz od 3,5 mlrd.). Usto, suficit imamo i sa Srbijom (3,3 mlrd. izvoza prema 2,9 uvoza), Crnom Gorom, Kosovom i Albanijom, a izvoz u te zemlje u 2019. raste dvoznamenkasto (12 do 43%).

Malta zbog kruzera 'outlier'

I na trima najvećim izvoznim tržištima bilježi se rast, ali osjetno manji: u Italiju je s +2,8% premašio 10 mlrd., u Njemačku je povećan 6,3%, na 9,9 mlrd., a u Sloveniju 3,2%, na 7,8 milijardi. Postotnim rastom strši onaj na Maltu od 1,2 mlrd. kuna, što je čak 2,7 puta više nego lani, a rezultat je srpanjske isporuke polarnog kruzera. Na vrijednostima većim od milijardu kuna rastom se ističe i izvoz u SAD (26,3%), Rumunjsku (22,4), Španjolsku (20), Mađarsku (17,2), Belgiju (14,6), Francusku (12,4%).

Sektorski, dvoznamenkast rast bilježe lijekovi, duhan, kemikalije, plastika, metal, dijelovi za autoindustriju.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!