Dvadeset godina od uvođenja eura Portugal danas uvođenje zajedničke valute smatra vrlo pozitivnim, ocijenio je guverner Banco Portugal Carlos Da Silva Costa na predavanju u Hrvatskoj narodnoj banci pod nazivom “Dva desetljeća s eurom – portugalska perspektiva”. Prednosti eura ta je zemlja posebice osjetila tijekom financijske krize koju je lakše prebrodila zahvaljujući dostupnosti jeftinog novca.

“Euro je promovirao pomak prema režimu koji karakteriziraju niže i manje nepredvidljive kamatne stope, kao i stope inflacije, a doveo je i do važnih strukturnih promjena u portugalskoj ekonomiji”, rekao je guverner Da Silva Costa.

Konvergencija, ali…

Za domaće skeptike koje brine rast cijena zbog eura, portugalsko iskustvo govori da je u prvom tromjesečju 2002. konverzija escuda u euro donijela 0,2 postotna boda višu inflaciju, a cijene usluga podigla 0,5 bodova.

Nakon ulaska u tečajni mehanizam Portugal je praktično prepolovio dugogodišnju inflaciju, s prosječnih 11,7 na 4,9 posto, a gospodarstvo brzo konvergiralo pa je 1998. BDP po glavi dosegao 70 posto EU prosjeka. A sad slijedi “ali”. Na krilima obilja novca i pada kamatnih stopa, realna konvergencija sakrila je gomilanje makro neravnoteža, posebice u fiskalnoj domeni. Zaduživanje privatnog sektora je eksplodiralo: od 1995. do 2007. štednja se prepolovila, a dug udvostručio na (prosječnih) 187,2% BDP-a. Portugalci su dugom financirali potrošnju i niskoprofitabilna ulaganja, a jeftinom novcu nije odoljela ni država koja je provodila procikličku fiskalnu politiku.

Zaronili u dug

Budžetski deficit 2010. premašio je 11%, a javni dug 100% BDP-a. Kakva je danas situacija? Prosječni deficit državne blagajne (2015-2018.) iznosi -2,4%, javni dug 128,3%, a dug privatnog sektora 216,3% BDP-a. Ekonomija je u tom periodu rasla tek 2,2% (potencijal rasta tek 1,2% što je lošije i od Hrvatske). “Zadnjih 25 godina povijesti u Portugalu uči nas da su neravnoteže uzrokovali pretjerano zaduživanje uz slabi potencijal rasta. Uči nas i da je kombinacija lakog pristupa kreditima i nedovoljno kvalitetnih institucija i politika ograničila potencijalni rast", ustvrdio je portugalski guverner kojeg je uz tu visinu duga bez sumnje razveselio nastavak ekspanzivne politike ECB-a. Pouke te male i otvorene ekonomije itekako bi se mogle ozbiljno razmatrati i u Hrvatskoj na njenom putu prema euru, samo je pitanje hoće li se poruka čuti na pravim adresama.v