‘Novi propisi o bankama diskriminiraju stare klijente’

Autor: Josipa Ban /VLM , 06. veljača 2013. u 22:01
Branka Lukačević-Grgić, koordinatorica Udruge/D. U./PIXSELL

Udruga je nezadovoljna izmjenama Zakona o kreditnim institucijama, tvrde da je propustio sanirati štetu koju trpe korisnici.

Izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) diskriminiraju postojeće korisnike kredita u odnosu na buduće, glavna je zamjerka Udruge Franak na izmjene koje predlažu Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka (HNB).  Kako je objasnio Goran Aleksić, koordinator pravnog tima Udruge Franak, ZOKI budućim klijentima omogućuje ugovaranje  kako će se ubuduće određivati kamatna stopa, dok će banke postojećim korisnicima kredita  samovoljno određivati formule za njezin izračun. "Regulator, odnosno HNB, propustio je regulirati način izračuna kamatne stope. Iz tog razloga ona se određivala na temelju interne odluke banke pa imamo situaciju u kojoj banke donose jednostrane odluke", iznio je stavove Udruge Aleksić na prvoj panel raspravi koju su organizirali na temu "Kroz usklađivanje s EU do diskriminacije korisnika".

Neodgovorni stranci
Da je HNB napravio propust jer nije na vrijeme reagirao te zaštitio potrošače složili su se i Branka Lukačević-Grgić, koordinatorica ekonomskog tima Udruge Franak te Ljubo Jurčić, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Lukačević je naglasila da je dosadašnja manjkava regulacija HNB-a izazvala neodgovorno društveno ponašanje banaka u stranom vlasništvu. Po njoj, takav pristup financijskom tržištu je neprihvatljiv, osobito zato što su potrošači slabija strana te nemaju ni kapaciteta ni znanja procijeniti što bi se s njihovim kreditom moglo dogoditi na dugi rok. "Novi zakon je u potpunosti propustio sanirati štetu koju trpe korisnici", rekla je. Na njezinu tragu nastavio je i Jurčić, istaknuvši kako banke imaju monopolski profit jer je on puno veći od onog koji ostvaruju druge gospodarske djelatnost u zemlji. Situaciju u kojoj su se našli svi koji imaju kredite u "švicarcima", nazvao je situacijom "asimetričnih informacija". "To je kad netko ima informacije kako nešto iskoristiti dok većina te informacije nema", objasnio je. Dodao je da potrošači te informacije i ne moraju znati, ali zato imaju državu koja bi ih trebala štititi putem regulatora. Posljedice neregulirane promjenjive kamatne stope iznijela je Petra Rodik, asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu te članica Upravnog odbora Udruge Franak. Prema  njihovim izračunima, zbog svih kredita s valutnom klauzulom 30 posto ljudi daje više od 3/4 ukupnih prihoda za kredit dok je u 34 posto slučajeva rata kredita veća od mjesečnih primanja. Broj ovrha, istaknula je Rodik, također raste te je do danas provedeno 1715 ovrha nad kućama te 621. nad stanovima. Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije za primjer je navela Rumunjsku koja je donijela Zakon koji bankama određuje da kamate obračunavaju na temelju Euribor-a plus fiksna marža te da ukinu naplatu troškova rizika na kredite s promjenjivom kamatnom stopom.

Primjer Rumunjske
Nakon tužbe Volksbanke zbog tog zakona, Rumunjska je tražila mišljenje Europskog suda pravde, koji je presudio u njezinu korist. "To pokazuje da isprika HNB-a i ministarstva  kako naše zahtjeve ne mogu uvažiti jer bi to bilo retrogradno, ne stoji", kaže Benčić. Potporu Udruzi dali su i Ozren Matijašević, šef Hrvatske udruge sindikata, HDZ-ovac Goran Marić, te zastupnica laburista Nensi Tireli. Predstavnici Ministarstva financija i HNB-a raspravi se nisu odazvali. 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Znakovito je da se “sluge okupatorske” (Predstavnici Ministarstva financija i HNB-a) raspravi nisu odazvali. Time su jasno dali do znanja kako ih boli kita za građane ove zemlje koji su im omogućili da samo uživaju u vlasti. Za njihovo neodgovorno ponašanje valjda ih bankarski lobi još bolje plaća. Valjalo bi to istražiti ali kako kad su svi u istom kolu.

Sve financijske institucije, pa tako i banke, u svojim odnosima sa korisnicima usluga plove između diskriminacije i razlike potencijala. Takova je priroda posla, a takovo je i tržište.
Teško da se banke mogu optuživati po osnovi diskriminacija. Meni se čini izglednije banke optužiti za univerzalizam, toksičnost, kvalitetu proizvoda i kvalitetu usluga.

New Report

Close