Mlade treba što ranije uključiti na tržište rada, hrvatski obrazovni sustav je previše statičan, a privatni sektor može dati pozitivan doprinos njihovu zapošljavanju, rečeno je u utorak na panelu "Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj".

Nezaposlenost mladih ima ogromne i dugoročne posljedice ne samo na njih nego i cijelo društvo. Zadnji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je u travnju među nezaposlenima bilo 36.910 odnosno 12,4 posto osoba u dobi od 20 do 24 godine, 36.560 odnosno 12,3 posto osoba od 25 do 29 godina, te 32.340 ili 10,9 posto osoba između 30 i 34 godine.

Te brojke potvrđuju da je nezaposlenost mladih jedan od vodećih društvenih problema, rekla je voditeljica HZZ-ova Odjela za rad s poslodavcima Ivana Šimek.

Gledajući obrazovnu strukturu, u Hrvatskoj je najviše mladih sa završenom srednjom stručnom spremom kroz četvorogodišnje, odnosno trogodišnje školovanje, te sa završenom višom ili visokom školom. Omjer mladih muškaraca i žena je podjednak (49 : 51), žene su obrazovanije, ali ih to ne štiti od nezaposlenosti.

Što se tiče duljine trajanja nezaposlenosti, više od 30 posto mladih nalazi se u evidenciji HZZ-a do tri mjeseca, a tek ih je šest posto dulje od tri godine.

Najveći broj mladih u dobi od 15 do 25 godina nema nikakvog radnog iskustva, dok oni u dobi od 25 do 29 već imaju neko iskustvo, kazala je Šimek. Lani je od ukupno nešto više od 225.000 zaposlenih bilo 107.511 mladih.

Kod muškaraca, najviše se zapošljavaju mladi sa završenom četverogodišnjom srednjom školom, a kod žena one s višim stupnjem obrazovanja, rekla je Šimek.

Mlade treba osvijestiti da je završetkom obrazovanja završila tek jedna faza njihova osposobljavanja, pa i dalje trebaju ulagati u sebe, pri čemu je osposobljavanje na radnom mjestu pretpostavka uspješnosti.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U tom smislu mjera osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa polučila je izuzetne rezultate, jer gotovo 60 posto mladih koji su volontirali godinu dana nakon toga ostaju zaposleni, istaknula je Šimek.

Voditeljica Službe za politike zapošljavanja i suradnju na europskom gospodarskom prostoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava Aleksandra Gavrilović upozorila je da mladi, što su duže izvan tržišta rada, sve više gube školovanjem stečena znanja i vještine, te sve kasnije zasnivaju obitelj.

Nezaposlenost mladih je vrlo skupa, pa je tako jedno istraživanje pokazalo da EU godišnje gubi oko 153 milijarde eura zbog izgubljene zarade, poreza i davanja mladih, a ulaganje oko 21 miljarde eura bilo bi dovoljno za njihovo zapošljavanje.

Stručno osposobljavanje tek po završetku školovanja dolazi prekasno, pa bi trebalo povezati poslodavce i obrazovne ustanove kako bi se bar trećina obrazovanja provela kroz praksu, navela je pravna savjetnica Glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca Nataša Novaković.

Na skupu u organizaciji tvrtke Nestle Adriatic, predstavljene su i inicijative koje poduzimaju javni i privatni sektor u svrhu smanjenja broja nezaposlenih.