Mirovinci će moći izravno ulagati u tvrtke poput Rimčeve

Ante Žigman/ Anto Magzan/PIXSELL Ante Žigman/ Anto Magzan/PIXSELL

Regulator će definirati uređeni sustav za prikupljanje kapitala kao trgovinsku platformu.

U skorom novom krugu razgovora Vlade i socijalnih partnera o mirovinskom sustavu navodno bi moglo biti govora i o pitanju povećanja izdvajanja doprinosa za takozvani drugi stup.

Ako se ta tema i otvori, posve sigurno to će biti tek na razini raspredanja o planovima "na dugom štapu".  Dakle, za Vladu neobvezujućim, kakve su, uostalom, bile i neke dosadašnje ministarske najave s itm u vezi. Jednako tako, zasad nema naznaka konkretnijih aktivnosti Vlade ni u pogledu ponude velikih projekata za tržište koji bi razveselili mirovinske fondove kao ulagački najpotentnije domaće investitore.

Tako je ove jeseni sigurno samo da im novosti vezane uz ulagački okvir sprema Hanfa. Ukratko, startupi, mali i srednji poduzetnici i inovativne kompanije poput, primjerice, Rimac Automobila, Altproa ili Infobipa, koji nisu na burzi uskoro će, hipotetski, sredstva za rast moći dobiti i od najvećih institucionalnih investitora, mirovinaca. Do kraja godine, naime, oni će dobiti zeleno svjetlo odnosno regulatorni okvir i za izravna ulaganja u takve projekte. Iz Hanfe su nam potvrdili da su u završnoj fazi priprema dodatnih pravila igre koja će, kako je predviđeno i Zakonom o mirovinskim fondovima, pobliže urediti kroz smjernice. 

Koraljka Šošić, direktorica ureda Upravnog vijeća Agencije, kaže kako je "Hanfa u završnoj fazi izrade Smjernica za uređene sustave za prikupljanje kapitala, a njihovo donošenje očekuje se u trećem kvartalu ove godine".  Novim Zakonom o OMF-ovima, kaže, otvorena je mogućnost da osim u VC (venture capital) fondove, što su mogli i prije, izravna ulaganja rade i u neuvrštena društva, što dosad nije bilo moguće pa ni uređeno zakonom, osim u iznimnim slučajevima (za dionička društva koja su se dužna uvrstiti na uređeno tržište u roku od godine dana).

Upravo s tim ciljem rade se smjernice. Detalji zasad nisu poznati, ali njima će se prilično strogo propisati okvir i procedure.  "Smjernice će definirati uređeni sustav za prikupljanje kapitala kao trgovinsku platformu na kojoj je malim i srednjim poduzećima, osobito inovativnim i tzv. startup poduzećima, omogućen pristup financiranju.

 

103 mlrd.

kuna imovine imali su domaći OMF-ovi krajem 2018.

Dodatno, njima će se ukazati na rizike koje je mirovinsko društvo dužno prepoznati i njima upravljati kod takvih ulaganja te provedbene uvjete za takva ulaganja", najavljuje Šošić. U startupe, inovativne, male, brzorastuće rastuće i slične neuvrštene tvrtke mirovinski fondovi i danas mogu ulagati, ali posredno, putem alternativnih investicijskih fondova. Oni su uređeni posebnim zakonom dio kojega su i VC fondovi, a njihov poslovni model u pravilu i podrazumijeva ulaganje u takve kompanije.

Dakle, mirovinski fondovi su izloženost prema takvim investicijama mogli steći i ranije.  Tako u Hanfi kažu da zasad sa strane OMF-ova nije bilo upita i inicijativa vezanih uz mogućnosti izravnog ulaganja u projekte koji se sad uređuju smjernicama. Ipak, prije službenog usvajanja smjernica Hanfa će nacrt dati na uvid i komentare Udruženju društava za upravljanje mirovinskim fondovima, što je "u skladu s postojećom dobrom praksom, a Hanfa i cijeni stavove industrije koju nadzire", ističe Šošić.

Pitanje je, dakako, koliko mirovinskim fondovima danas uopće nedostaje okvir koji će dobiti kroz smjernice za izravna ulaganja u neuvrštena društva i koliko će tu novu mogućnost koristiti.  Četvorka OMF-ova već je krajem prošle godine imovinom premašila sto milijardi kuna. S novim smjernicama otvara im se prostor za ulazak u investicije koje su za njihovu veličinu veoma sitne. A koliko god su i mirovinci uz današnje razine prinosa na niskorizična ulaganja u potrazi za drugim imovinskim klasama kojima bi za svoje članove osigurali koliko-toliko više prinose, ostaje pitanje koliko su skloni malim pojedinačnim projektima.

I takvi traže analize i ekspertize, a već za 0,1 posto portfelja mirovinski fondovi trebali bi ih veći broj. Stoga u njihovim redovima i nema velikog iščekivanja oko smjernica i proširenja ulagačkog okvira. Oni se, čini se, ipak manje vide kao investitori u rizične projekte na prvoj stepenici poduzetničkih pothvata. Za to su im očito pogodniji specijalisti poput VC fondova, dok svoju ulogu ipak vide u nešto zrelijim fazama, koje impliciraju i veće pojedinačne uloge s obzirom na golem ulagački potencijal. No, to ne znači da se sa skorim otvaranjem nove mogućnosti neće pojaviti neki "rimci" koji će ih zaintrigirati. Ponešto je i na agilnosti i kreativnosti samih poduzetnika.

Komentari (3)
  • Zvrc
    Zvrc 17:16 15.8.2019.

    Hahahaha. Nakon Andreja Plenkovica i njegove grupe Borg, slijedi drugi dio potpunog unistenja mirovinskih fondova. Plenkovic i ovo vodstvo Hanfe ostat ce upamćeni po grupi Borg i po ovakvim suludim idejama. Nadam se da ce Plenkovic sto prije pasti, a onda treba promijeniti i kompletno vodstvo Hanfe i naravno “nek institucije nakon toga rade svoj posao”.

  • renči
    renči 10:59 15.8.2019.

    Ako pocnu mirovinski fondovi tako “ ulagati” znaci ds je zspocela 3. pljačka mirovibskjh fkndova i građana Hrvatske. Ne dozvolite da vam kradu mirovine i napustite zemlju.

  • renči
    renči 10:55 15.8.2019.

    Uloze li 1 kunu u te nazovi firme poput Rimčeve treba poceti masovno napustati Hrvarsku. Ali masovno.
    Tek kada se pogvrde na medjunarodnom trzistu, poput Infobip ok, a do tada je sve netransparentno i mutno, poput Rimca.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve