Kako se dužnici mogu zaštititi od rizika rasta kamatnih stopa

Foto: Sandra Šimunović / Pixsell Foto: Sandra Šimunović / Pixsell

Voditeljica prodaje proizvoda riznice u Addiko banci govori o rastu kamatnog rizika.

Rekordno niske kamatne stope sredinom iduće godine i u Europi će postati prošlost, sudeći po nedavnoj najavi Europske središnje banke. Što će to donijeti poduzetnicima kod kojih dobar dio ima kredite s promjenjivom kamatnom stopom za Poslovni dnevnik govori Aleksandra Barišić, voditeljica prodaje proizvoda riznice Addiko banke. Na toj je poziciji Barišić od 2014. godine, a karijeru u toj banci, odnosno bivšoj Hypo-Alpe-Adria banci započela je 2002. godine. Nakon diplomiranja na Ekonomskom fakultetu karijeru je započela 1996. kao savjetnik za ekonomske poslove u Vladinoj agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama. K tome, ima položen ispit za brokera i investicijskog savjetnika.

Europska središnja banka (ECB) je najavila da će sredinom iduće godine započeti s postupnim povećavanjem kamatnih stopa. Što će to značiti za dužnike hrvatskih banaka?

S obzirom da je Hrvatska visoko eurizirana ekonomija, kretanje eurskih kamatnih stopa utjecat će na trošak zaduživanja banaka, a posljedično i hrvatskih građana i poduzetnika.
Hrvatskim građanima i poduzetnicima koji imaju kredite uz Euribor, kamata po kreditima porasti će koliko i odnosna referentna kamatna stopa. No, prema očekivanim najavama kamate bi se trebale zadržati na rekordno niskim razinama barem sljedećih godinu dana. Do tada građani i poduzetnici mogu iskoristiti rekordno niske razine kamatnih stopa za refinanciranje kredita s varijabilnom kamatnom stopom, kreditima uz fiksnu kamatnu stopu, ili alternativno tome, iskoristiti trenutno niske razine cijena izvedenih financijskih instrumenata dostupnih na tržištu u svrhu zaštite od kamatnog rizika po kreditima.

Kako se dužnici mogu zaštititi od rizika rasta kamatnih stopa?

Dužnici mogu izabrati povoljniju opciju između refinanciranja postojećeg kredita, kreditom uz fiksnu kamatnu stopu ili postići zaštitu od kamatnog rizika, kupnjom dostupnih izvedenih financijskih instrumenata koji služe u tu svrhu.

Financijski instrument koji se najviše koristi u tu svrhu na domaćem tržištu je kamatni swap kojim kupac instrumenta ugovara zamjenu promjenjive kamatne stope za fiksnu u određenom vremenskom razdoblju na unaprijed utvrđeni iznos glavnice.

Primjerice, ukoliko klijent ima kredit od milijun eura koji se otplaćuje kvartalno uz tromjesečni Euribor zajedno s maržom banke, na rok otplate pet godina, može ugovoriti kamatni swap po kojem plaća fiksnu kamatu, a prima tromjesečni Euribor.

Trenutna informativna cijena tako strukturiranog kamatnog swapa na rok od pet godina iznosi -0,02%, dok bi na 10 godina iznosila 0,41%. Kupnjom kamatnog swapa dužnik bi sintetički fiksirao trošak zaduženja na pet godina po stopi od -0,02% uz maržu banke, odnosno na 10 godina po stopi od 0,41% i marža banke.

Kako na cijenu takvih proizvoda utječe kretanje ekonomskih i monetarnih pokazatelja, odnosno najvećim dijelom kretanje kamatnih stopa središnjih banaka, nakon zadnjeg sastanka ECB-a cijena kamatnog swapa je trenutno povoljnija za šest do osam postotnih bodova u odnosu na razinu prije sastanka.

Zašto klijent ne bi odmah uzeo kredit s fiksnom kamatnom stopom?

Naravno, to je alternativa, ukoliko klijenti nisu skloni trgovanju izvedenim financijskim instrumentima, odnosno ukoliko je to povoljnija opcija.

Da li zaštita putem kamatnih swapova može primijeniti i na kredite građana?

Regulatorno gledano, izvedeni financijski instrumenti su u kategoriji visoko rizičnih proizvoda te su stoga namijenjeni ulagačima koji imaju dovoljno znanja i/ili iskustva s takvim ili sličnim proizvodima.

S obzirom da se radi o OTC (over-the-counter) proizvodima, upitna je dostupnost i razina cijene po kojoj je druga ugovorna strana voljna sklopiti transakciju što posljedično utječe na konačnu cijenu proizvoda prema klijentu.

Iz navedenih razloga, Addiko banka nema kamatni swap u ponudi proizvoda za građanstvo.

Postoji li mogućnost da se i postojeći krediti zaštite od kamatnog rizika?

S obzirom da su ugovor o kreditu i transakcija ugovaranja kamatnog swapa dvije pravno odvojene radnje, zaštitu pomoću kamatnog swapa moguće je ugovoriti u bilo kojem trenutku do dospijeća kredita i sa bilo kojom ugovornom stranom, neovisno o kreditoru.

 

0,41posto

iznosi cijena zaštite od rasta kamata na 10 godina

U cilju postizanja maksimalno učinkovite zaštite, prilikom upita za kotaciju cijene takvog instrumenta, banci je potrebno dostaviti osnovne elemente ugovora o kreditu (otplatni plan, vrstu referentne kamatne stope, način obračuna.)

Kojim sektorima se posebno isplati korištenje kamatnih swapova?

Što se tiče kamatnog rizika, ne bi se referirala na pojedini sektor, već na sve poduzetnike koji imaju kredite uz varijabilnu kamatnu stopu (Euribor, Libor).

Što se tiče tečajnog rizika, zbog povećane volatilnosti posljednjih godina, posebno su bili pogođeni poduzetnici izloženi kretanju tečaja dolara.

To su većinom poduzetnici iz IT sektora, trgovine, auto industrije i pomorskog sektora.

Krediti uz valutnu klauzulu uglavnom su u eurima. S obzirom da su tečajni pomaci vrlo mali zbog politike HNB-a, treba li uzeti u obzir i tečajni rizik prilikom razmišljanja o zaštiti od kamatnog rizika?

Prosječna povijesna volatilnost tečaja kune i eura na godišnjoj razini kreće se oko dva posto.

Klijenti u pravilu manji iznos otplate plaćaju u ljetnim mjesecima, a viši u zimskim. Iako rizik nije značajan, treba uzeti u obzir specifičnosti poslovanja te valutnu strukturu cijele bilance.

Primjerice, ukoliko postoji prirodna ravnoteža deviznih obveza i deviznih potraživanja u bilanci poduzetnika, nema potrebe za ugovaranjem zaštite. koliko to nije slučaj, a poduzetnik želi fiksirati obveze po kreditu (i tečaj i kamatu), uz ranije spomenuti kamatni swap, postoji proizvod za zaštitu od tečajnoj rizika bilančnih stavki tzv. NDF (non deliverable forward)

Kod njega se unaprijed dogovara tečaj za kupnju ili prodaju neke valute na određeni datum u budućnosti, ali za razliku od osnovne terminske kupoprodaje FX forwarda, nema razmjene glavnice, nego se na dospijeću razmjenjuje razlika između dogovorenog i referentnog tečaja, što je najčešće srednji tečaj HNB-a.

Proizvod ima ograničenja po pitanju ročnosti te se na domaćem tržištu kotira do maksimalnog roka od dvije godine.

Da li se i u narednim godinama može računati na tu sezonalnost tečaja, primjerice zbog priljeva novca iz europskih fondova?

Koliko vidimo, tečaj eura i kune na sve je nižim razinama. Krajem 2014. tečaj je bio na 7,661 kuna, godinu kasnije na 7,638, 2016. na 7,556, a prošle godine na 7,43 kuna. Još uvijek postoji ta sezonalnost, ali prosječna razina tečaja je sve niža.

Domaće devizno tržište je vrlo plitko te individualne transakcije značajnijeg volumena utječu na pomak tečaja.

 

-0,02posto

iznosi cijena kamatnog swapa 
na pet godina

Da li su takvi proizvodi zaštite od kamatnog i tečajnog rizika postojali u ponudi banaka prije desetak godina te je li se njima mogao spriječiti slučaj “švicarac“?

Osnovni izvedeni financijski instrumenti poput kamatnog swapa i FX forwarda bili su u ponudi domaćih banaka i prije desetak godina, međutim kod većina banaka samo za pravne osobe.

Poduzetnici izloženi tečaju švicarskog franka kroz trgovinsko partnerske odnose, rizik promjene tečaja mogu i mogli su eliminirati fiksiranjem tečaja kroz FX forward. Što se tiče izloženosti tržišnim rizicima po kreditima, teoretski gledano, ugovaranjem kamatnog swapa na jedan tipičan kredit u franku uz valutnu klauzulu, postigla bi se potpuna zaštita od rizika kamatne stope, dok bi se ugovaranjem NDF-a postigla samo djelomična zaštita od tečajnog rizika zbog maksimalne ročnosti proizvoda jednu do dvije godine. Realno gledano, pitanje je da li bi ukupan trošak takve transakcije (kamata po kreditu + trošak zaštite) bio povoljniji u odnosu na alternativno financiranje u EUR ili HRK.

Kako bi nam omogućili da se nastavimo baviti kvalitetnim poslovnim novinarstvom i ostanemo mjesto na kojem se piše i čita o uspjesima ali i problemima svih dionika hrvatske gospodarske scene pozivamo vas da se pretplatite na naša izdanja  Sve što treba je pratiti ovaj link ili javiti se na mail: pretplata@poslovni.hr ili nazvati telefon: 01/6431700

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve