Štediše u Hrvatskoj mjesečno izdvajaju u prosjeku 452 kune (59 eura), pokazalo je istraživanje koje je za Erste banku na uzorku od 500 građana provela agencija IMAS.

Za 90 posto njih motiv je stvaranje zalihe "za crne dane" i manje ili veće kupnje, za malo manje od trećine (29 posto) renoviranje, a štednja za starost za petinu ispitanika. Potrebe štednje svjesno je 80 posto ispitanika, a najviše štede u dobi između 30 i 49 godina – prosječno 548 kuna mjesečno, no 27 posto voljelo bi izdvajati više. Mladi u dobi do 29 godina u prosjeku mjesečno štede 391 kunu, a stariji od 50 godina 395 kuna te ih je više od trećine zadovoljno ušteđenim iznosom. U regiji prednjače Austrijanci koji mjesečno izdvajaju 201 euro, Slovaci štede 94 eura, a Česi 76 eura.

Od hrvatske je niža prosječna štednja u Mađarskoj (47 eura), Rumunjskoj (41 euro) i Srbiji (35 eura), a u svim je zemljama, osim Slovačke i Mađarske, u ovoj godini rasla.  Još uvijek je najpopularnija štednja u banci, gdje novac drži 41 posto ispitanika, slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Klasičnu štednju češće biraju muškarci, a stambene štedionice i životna osiguranja žene. U "čarapi" novac drži 17 posto građana, što je manje nego lani kad je kod kuće novac čuvalo njih 25 posto. Da u ovom trenutku raspolaže s dodatnih 4000 kuna, gotovo polovica ispitanika stavila bi ih na tekući račun, a nešto više od trećine na štednju. No da trajno imaju deset posto veća primanja, više od polovice izdvajalo bi ih u štednju.