Hedge fondovi nisu garancija sigurne pobjede

Autor: Poslovni.hr , 16. kolovoz 2007. u 06:30

Cilj hedge fonda je apsolutna maksimizacija povrata, za razliku od relativne kod mutual fondova

Mutual fondovi su poznata, neuzbudljiva lica burzovnog kapitalizma, izbor financijskog proizvoda za milijune investitora, naročito malih. Ali sve veći broj menadžera mutual fondova, uključujući neke stare glave, pozajmljuje investicijske strategije od manjih, mlađih i oštrijih hedge fondova da bi ostvarili veće povrate. Mnogi tipovi mutual fondova nude investitorima šansu investiranja u neku klasu sredstava ili tržišne sektore. Evo nekoliko tipova mutual fondova: dionički fondovi (investiraju u dionice), kapitalizacijski fondovi (investiraju u kompanije na bazi tržišne kapitalizacije), fondovi od fondova (investiraju u druge mutual fondove), rast nasuprot vrijednosnom fondu (investiraju u kompanije s potencijalom kapitalnog rasta u odnosu na fondove koji investiraju u podcijenjene dionice), dohodovni fondovi (donose visoke dohotke od dividendi), indeksni fondovi (odražavaju glavne dioničke indekse npr. S&P 500), obveznički, novčarski i dr. fondovi.

Što je zaista hedge fond?
Hedge fondovi su slabo regulirani investicijski fondovi koji obično poduzimaju velike rizike da bi zaradili velike povrate – zahtijevajući također velike provizije. To je ulog kapitala institucija ili bogatih investitora koji upotrebljavaju jednu od različitih trgovačkih strategija u dionicama, obveznicama, derivativima, robi, pokušavajući zaraditi na tržišnoj neefikasnosti. Hedge fondovi su vrsta kolektivne investicijske sheme koja skuplja novac brojnih investitora da bi njime upravljala treća strana radi postizanja zajedničkih investicijskih ciljeva. Oni su veoma fleksibilni u svom investicijskom stilu, mogu imati duge ili kratke pozicije, upotrijebiti leverage, investirati u brojne instrumente, dakle poduzimati brojne investicijske sheme. Nisu svi hedge fondovi isti. Razlikuju se u pogledu investicijskih povrata, profila rizika, investicijskih strategija i dr. Iako se ponekad označuju kao fondovi za ‘sva vremena’, oni zaista mogu poslovati u svi tržišnim uvjetima, ali nisu proizvodi za sigurnu pobjedu. Ima okolnosti kad neka strategija radi dobro kao i kad radi loše. Neki fondovi donose više od prosjeka tržišta, drugi gube novac. Neki donose stalne povrate, drugi promjenjive.

Proturječna priroda
O njima se govori kao o baucima na financijskom tržištu, često kuđeni, pravedno ili ne, naročito kad stvari krenu po zlu. Njihov cilj je apsolutna maksimizacija povrata za razliku od relativne (koju prakticiraju mutual fondovi). Usmjereni su na postizanje što je moguće veće zarade, a ne samo bolje od prosjeka tržišta (pobijediti indeks). Često su optuživani da uništavaju financijsko tržište svojom špekulacijom. Njihova volja da se klade protiv većine gura cijene vrijednosnica blizu njihovih fundamenata. Nemojte biti zavedeni imenom hedge fonda i pomiješati ga sa strategijom ‘hedginga’ smanjenja rizika. Hedging uključuje dobrovoljno preuzimanje novog rizika koji će zamijeniti već postojeći, kao što je vaša izloženost obrnutoj promjeni na polju tečajeva, kamatnih stopa, indeksa, vrijednosnica, cijena robe i dr. Međutim, ovo međusobno križanje strategija može ići daleko zato što su ove dvije vrste fondova okrenute različitom auditoriju te igraju po različitim pravilima. Vlada želi stroža pravila za mutual fondove, koji su usmjereni ka individualnim investitorima, od kojih mnogi štede za mirovinu. Oni moraju stalno objavljivati informacije, suočeni su s ograničenjima u podizanju novca i tipično moraju držati mješavinu relativno likvidnih sredstava (iako europska regulativa počinje dopuštati slobodniju uporabu npr. derivativa). Nasuprot tomu, hedge fondovi ciljaju na institucionalne investitore i ultrabogate te su slobodni u kreativnom investiranju, brzoj promjeni smjera te upotrebi velikog leveragea po svojim okladama. Za razliku od mutual fondova, oni se ne smiju reklamirati općoj publici. Do sada, ovi pikantni proizvodi (hedge fondovi) zauzimaju samo mali dio od 20.000 milijardi dolara investiranih u mutual fondove (vidi graf). Oni su nastali dijelom iz kolapsa tržišta dionica s početka desetljeća, koji nije zaustavio hedge fondove u pokazivanju dobrih rezultata. U Europskoj uniji UCITS III direktiva (Undertakings for Collective Investment in Transferable Securities) daje mutual fondovima više slobode u investiranju, ali ona se implementira po različitoj brzini i na različite načine u različitim zemljama. U Francuskoj i Španjolskoj ovi su fondovi široko prihvaćeni, u Njemačkoj su mnogo manje popularni.
(Zoran Maričić)




Komentirajte prvi

New Report

Close