Španjolskoj je prilikom izdavanja 10-godišnjih obveznica ponuđen do sada rekordni iznos u povijesti eurozone – 53 milijarde eura.
Ministri financija zemalja koje koriste euro ovih su dana na "slatkim mukama" – s jedne strane investitori im nude rekordne iznose novca prilikom izdavanja državnih obveznica, a s druge vlade članica eurozone ove godine namjeravaju značajno smanjiti nova zaduživanja.
Kako piše Financial Times, Španjolska je prošloga tjedna izdanjem 10-godišnjih obveznica prikupila 10 milijardi eura, a ponuđeno joj je čak 53 milijarde dolara.
Ministri financija zemalja koje koriste euro ovih su dana na "slatkim mukama" – s jedne strane investitori im nude rekordne iznose novca prilikom izdavanja državnih obveznica, a s druge vlade članica eurozone ove godine namjeravaju značajno smanjiti nova zaduživanja.
Kako piše Financial Times, Španjolska je prošloga tjedna izdanjem 10-godišnjih obveznica prikupila 10 milijardi eura, a ponuđeno joj je čak 53 milijarde dolara.
Očekivanja od Lagarde
Kako piše britanski poslovni list, još nijednoj članici eurozone nije ponuđen toliki iznos prilikom izdavanja obveznica. Italija je došla blizu tog rekorda nakon što je interes investitora prilikom izdavanja 30-godišnje obveznice dosegao 47 milijardi eura. No, vlada u Rimu odlučila se zadužiti za 7 milijardi eura. Nedavno su obveznice izdale i Belgija, Cipar i Irska, a sve te države svjedočile su rekordnom interesu ulagača.
eura iznosio je interes za talijansku obveznicu
Objašnjenje takvog fenomena nije novo: investitori nude novac svima koji obećavaju barem minimalni prinos, iznad nule, zbog očekivanja da će nova čelnica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde slijediti monetarnu politiku svog prethodnika Marija Draghija. Neke od mjera iz ECB-ova instrumentarija uključuju i negativne kamatne stope te otkup obveznica za 20 milijardi eura mjesečno. "Čini se vjerojatnim da će kamatne stope ostati na ovim razinama duže vrijeme", izjavio je za FT Mark Dowding, investicijski direktor u tvrtki BlueBay Asset Management.
Kako dodaje, on je više sklon ulaganju u obveznice zemalja periferije eurozone, poput Italije i Grčke, koje donose nešto više prinose, a podsjeća kako investitori moraju plaćati "kaznene" negativne kamate u nekim bankama eurozone. "Ne želimo sjediti na gotovini, stoga moramo pronaći način kako ostvariti neki prinos", pojašnjava Dowding. Unatoč značajnom broju država koje su u siječnju – uobičajeno najaktivnijem mjesecu za plasman obveznica – odlučile krenuti u zaduživanje, analitičari očekuju da će 2020. članice eurozone plasirati najniži iznos duga od financijske krize prije 10 godina.
Žurba na tržištu
Stoga dio investitora žuri da uhvati što je veći iznos novih obveznica dok još imaju priliku. U ministarstvima financija članica eurozone ne libe se iskoristiti vrlo povoljne uvjete zaduživanja na tržištu. Jedna od njih je i Belgija koja je sredinom prošlog tjedna prodala 6 milijardi eura 10-godišnjih obveznica uz prinos od 0,11 posto. Međutim, interes za obveznice koje nude najniže prinose nije tako snažan.
Dvije nedavne aukcije njemačkih obveznica koje služe kao mjerilo za cijelu eurozonu prošle su uz relativno mlaki interes ulagača nakon što je slabljenje tenzija na Bliskom istoku snizilo apetit ulagača za najsigurnijom financijskom imovinom. "Sve što donosi prinos iznad njemačkog Bunda bit će kupljeno", smatra Maric Post, direktor belgijske agencije za upravljanje javnim dugom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu