Veliki europski igrači počeli su se pripremati za ulazak Hrvatske u Europsku uniju kada će se otvoriti i financijska tržišta. Među njima je i Aquila Capital koji upravlja sa 4,1 milijardom eura, a riječ je o društvu čija je investicijska strategija alternativna, što se u Hrvatskoj još ne može sresti.

Njihovi fondovi, između ostalog, ulažu u obnovljive izvore energije, drvo i poljoprivredu. Kako bi se približili i hrvatskim investitorima, odlučili su surađivati s Numerica Partnersima, društvom koje su u Sloveniji osnovali Ivan Ivin i Igor Erker, fond menadžeri koji su prije šest godina u Hrvatskoj pokrenuli prve BRIC i MENA fondove. Aquila s njima osniva novi fond u Sloveniji koji je već u postupku registracije, budući da takav fond do ulaska u EU ne mogu  osnovati kod nas. Isprva će biti namijenjen našim institucionalnim ulagačima, poput mirovinskih fondova i osiguravajućih kuća.

U fazi registracije
"Trenutno smo u fazi registracije u Sloveniji, a kad Hrvatska uđe u EU, od Hanfe ćemo tražiti takozvanu putovnicu da i hrvatskim malim ulagačima možemo nuditi udjele u fondu", izjavio je Ivan Ivin. Kaže da na ovaj način hrvatskom tržištu kapitala nude Europu, dok istodobno europskim investitorima nude proizvode iz naše regije. "Nadamo se da će hrvatski institucionalni investitori prepoznati važnost ulaganja u ovakve tipove fondova jer oni nisu rizični kao klasični dionički fondovi, a opet daju bolje prinose od depozita", objašnjava Ivin.Riječ je o takozvanim absolute return fondovima čiju strategiju odlikuje to da ni u kriznim vremenima ne gube novac. Primjerice, 2008. kada je bankrotirala američka banka Lehman Brothers, što je i pokrenulo globalnu financijsku krizu, fond Aquila Capitala imao je pozitivan prinos i ulagačima spasio uloženi novac.

S druge strane, kada tržišta rastu, njihovi prinosi nisu toliko visoki u odnosu na rizičnije fondove poput dioničkih. Prinos absolute return fondova viši je od prinosa novčanih fondova, dok je sigurnost ulaganja vrlo slična. Velika većina imovine ovakve vrste fondova izložena je u sigurnijim, kratkoročnim državnim obveznicama, poput njemačkih ili nizozemskih, dok je manji dio uložen u visoko rizične financijske instrumente poput derivata. "Taj mali dio imovine u rizičnim instumentima nam je dovoljan jer koristimo poluge koje nam donose zaradu. Kada tržište pada, ulagači nemaju straha jer je velika većina njihova novca sigurna u obveznicama. A kada tržište raste, poluge nam omogućavaju veće prinose", objasnio nam je Sven Kuhlbrodt, čelni čovjek za odnose s investitorima Aquila Capitala. To je društvo osnovano 2001. u Hamburgu i bilo je njemački pionir kad je u pitanju ulaganje u alternativnu imovinu. Posluju u cijelome svijetu s podružnicama u u Londonu, Singapuru i Luksemburgu.

Ulažu i u brazilske šume
Prvi su u Njemačkoj pokrenuli takozvani poljopriovredni fond s javnom ponudom, a 2011. njihov fond AC Risk Parity bio je među prvim europskim absolute return fondovima koji je uspio prikupiti više od milijardu eura kapitala. Poljoprivredni fond Aquila Capitala ulaže u farme na Novome Zelandu, Australiji i Brazilu, dok se fond koji investira u drvo i šume fokusira na projekte u Brazilu.