Događaj sa hotelom u Hrvatskoj oko čijeg se privremenog zatvaranja zbog poreznog duga prošlog tjedna digla velika prašina vratio nas je malo u prošlost. Jeste li možda već zaboravili 2008. godinu i propast financijske korporacije Lehman Brothers ili se tog događaja ponekad sjetite kao kotačića koji je pokrenuo svjetsku financijsku krizu koja još ni danas ne jenjava. Nije uvijek lako predvidjeti što se događa iza kulisa, ali činjenica je da je u financijskom poslovanju tvrtki diljem svijeta prisutno mnogo slabosti.

Upravo su slomovi najvećih svjetskih kompanija pokazali što se krije iza financijskih rezultata i visokih stopa profitabilnosti. Nerealnost. Takvi rezultati nisu imali nikakvo uporište u stvarnom poslovanju pojedinih tvrtki. Rast nezaposlenosti, pad vrijednosti dionica i bankrot samo su neke od posljedica „napuhanih“ financijskih i poslovnih rezultata te nerealnih profita i bonusa. Visoki bonusi vezani uz ostvarivanje pozitivnih i visokih poslovnih rezultata dobar su poticaj upravi za lažiranje financijskih izvješća. Takvim tvrtkama „tihu“ podršku često daju i ugledne revizorske kuće imajući u vidu dugoročne odnose sa klijentom. Takve i slične situacije uzrokuju iznimno visoke troškove upravljanja poslovanjem.

S obzirom da se u svakodnevnom poslovanju susrećemo sa različitim vrstama poslovnih rizika za tvrtku je najvažnije da rizike prihvati kao normalnu pojavu te da na iste pravovremeno i na odgovarajući način reagira. Samo takvim pristupom moguće je donijeti kvalitetne odluke za očuvanje i razvoj poslovanja. Potpunu odgovornost za taj složen proces snosi menadžment tvrtke.

Nažalost, za gospodarske subjekte u Hrvatskoj ne postoji zakonska obveza (osim za banke) koja ih obvezuje na praćenje rizika i uključivanje istih u svoja financijska izvješća. Tržište je ono koje tjera gospodarske subjekte da vode računa o rizicima te da njima kvalitetno upravljaju. Također, računovodstvena načela opreznosti kao i primjena računovodstvenih standarda gdje se traži ocjena visine rizika te određene mogućnosti rezervacija unutar računa dobiti i gubitka prisiljavaju tvrtke na realno i istinito prikazivanje financijskih izvješća. Unatoč svemu navedenome još uvijek premali broj tvrtki (pogotovo malih i srednjih) vodi računa o tome važnom segmentu poslovanja i uslijed toga posljedice poremećaja na tržištu za njih mogu biti fatalne.

Upravljanje rizicima u poslovanju iziskuje korištenje cijelog niza mjera i procesa. Mi ćemo ovdje navesti samo neke od njih:

• upravljanje potraživanjima od kupaca; određivanje vrste, strukture, ali i limita potraživanja od kupaca kod kojih je naplata upitna
• vrijednosno usklađenje potraživanja od kupaca
• vrijednosno usklađenje zaliha
• upravljanje zalihama – briga o optimizaciji zaliha; svako gomilanje zaliha iziskuje odljev novčanih sredstava za potrebe plaćanja računa dobavljačima uz istovremeni spori povrat istih sredstava (moguća nelikvidnost)
• vrijednosno usklađenje dugotrajne imovine
• usklađivanje rokova podmirenja obveza
• rezerviranja za rizike kao što su: rezerviranja u garantnom roku, rezerviranja za započete sudske sporove, rezerviranja za otpremnine, neiskorištene godišnje odmore i dr.

Kod sastavljanja financijskih izvješća naglasak mora biti na realnom prikazivanju imovine i obveza jer su tada moguća iznenađenja svedena na minimum kako za same poduzetnike tako i za vanjske zainteresirane subjekte (banke, dobavljače, investitore, državu)

Upotrebom spomenutih alata (npr. rezerviranja za rizike) postići ćete kvalitetan način uvažavanja poslovnog rizika, ali i određenu zaštitu od odljeva novca kod isplata vlasnicima ili dioničarima, odljeva novčanih sredstava za poreze i slično. I za kraj jedna stara poslovica : „Ako ste uvijek spremni za loša vremena, nećete ih nikada ni doživjeti“.

Autor članka Filip Jelić stručnjak je koji radi za tvrtku Fidestum.