Šest posto radno sposobnih žena i 4,5 posto muškaraca u nas najmanje jednom u radnom vijeku bilo je zlostavljano na radu, dok je u Europskoj uniji svaki deseti zaposlenik žrtva mobbinga, podaci su koje je na okruglom stolu saborskog Odbora za rad i socijalno partnerstvo iznijela predsjednica Udruge Mobbing Jadranka Apostolovska. Upozorila je i kako u Hrvatskoj nema adekvatne zakonske regulative kojom bi se zaposlenici štitili od mobbinga, a izostaje i potpora pravosudnih instanci, unatoč sve većoj zastupljenosti mobbinga.

Predrasude prema žrtvi
Unatoč takvom stanju, kaže Apostolovski, zbog nedovoljne zakonske zaštite žrtava mobbing se sve manje prijavljuje nadležnim institucijama, žrtava je sve više, a radna ih okolina stigmatizira i razvija predrasude prema kolegama izloženim mobbingu. Da je nužno što prije pravno definirati mobbing te stati na kraj tome problemu koji ugrožava kako pojedinačno zaposlenike, tako i ukupnu radnu sredinu, shvatile su i vlasti pa se pri Ministarstvu gospodarstva i rada izrađuje jedinstveni zakon o sprječavanju mobbinga. U grupi koja priprema zakonski tekst obje su potpredsjednice Vlade, Đurđa Adlešič i Jadranka Kosor, državni tajnik za upravu Antun Palarić, Ilija Tadić iz Ministarstva gospodarstva, Sonja Špehar iz Vladina Ureda za zakonodavstvo, čelnik poslodavaca Đuro Popijač, sindikalisti Boris Pleša i Ana Kranjec Jularić te Apostolovski. Adlešič je kazala kako se na prijedlogu zakona intenzivno radi, a u saborskoj bi se proceduri trebao naći najkasnije ujesen. Pri njegovoj izradi, dodaje potpredsjednica, svakako ćemo koristiti i iskustva koja smo u stranci prikupili prije četiri godine kada smo otvorili telefon za žrtve mobbinga na kojemu smo zabilježili veliki odaziv. HSLS je među prvima u Hrvatskoj progovorio o toj temi, a na zakonskom definiranju te problematike inzistirali smo i u pregovorima oko koalicijskog ugovora ove Vlade, istaknula je potpredsjednica.

Trka za profitom
Na okruglom stolu se čulo i kako ljudske vrijednosti moraju postati što važnije na tržištu rada te mjerilo uspješnosti poduzeća, jer je samo zdrav radnik garancija produktivnosti i konkurentnosti, a predsjednik Odbora Boris Kunst predlaže edukaciju o unaprjeđenju odnosa radnika i poslodavaca. Kunst kaže i kao se uslijed globalizacije i razvoja novih tehnologija mijenja radno okruženje, i da je u fokusu samo trka za profitom, a to je uzrok još većem pritisku na radnike i uprave. Situacija je dodatno pogorošana u recesiji kada dostojanstvo čovjeka postaje nevažno, upozorava Kunst. Apostolovska je još ustvrdila kako mobing za posljedicu ima dugotrajna bolovanja i smanjenu produktivnost radnika.

činjenice

Smrt zbog stresa
Za Rudolfa Karazmana, profesora na bečkom Ekonomskom fakultetu mobbing je potencijalno smrtonosna situacija koja može dovesti do samoubojstva ili smrti zbog bolesti izazvanih stresom.

Zdravljem protiv krize
Sveučilišna profesorica Jadranka Mustajbegović jer smatra kako poduzeća mogu biti visokoproduktivna samo ako u njima postoje zdravi uvjeti rada sa stresom na minimalnoj razini. Samo zdrava radna organizacija, s niskim postocima bolesti, ozljeda i invalidnosti može biti motor koji će Hrvatsku vući iz gospodarske i financijske krize, ističe Mustajbegović.