Samo 20% domaćih tvrtki koristi internet za prodaju

Autor: Josipa Ban /VLM , 12. veljača 2013. u 20:30
Prema podacima Eurostata, svega 16 posto korisnika interneta u Hrvatskoj je obavilo kupnju putem interneta/FOTOLIA

S godišnjim rastom od 20 do 30 posto prodaja putem interneta jedna je od najbrže rastućih grana gospodarstva.

Brojne su prednosti koje internet trgovine pruža trgovcima. Osim što je kupci vole jer je jednostavna i brza, trgovcima omogućuje, zbog svog individualnog i interaktivnog karaktera, da svoju ponudu kreiraju upravo prama potrebama kupaca, jeftinija je te olakšava širenje na međunarodna tržišta. Ipak, u Hrvatskoj je tek mali broj tvrtki prepoznao internet kao sredstvo unapređenja prodaje. Prema posljednjem istraživanju koje je za Google Hrvatska proveo GfK, iako 90 posto malih i srednjih tvrtki ima pristup internetu te ih više od 50 posto ima vlastitu web stranicu, njih tek 20 posto koristi internet za prodaju svojih proizvoda.

Mijenja se percepcija
Mali je i broj kupnji obavljenih putem interneta. Kako pokazuju podaci Eurostata, svega 16 posto korisnika interneta obavilo je kupnju putem interneta, dok je taj broj dvostruko veći u Sloveniji (30 posto), a u Njemačkoj iznosi čak 65 posto. Prema podacima koje je otkrilo istraživanje Google, jedan od razloga malog broja online kupaca je između ostalog i slaba lokalna ponuda e-trgovina.Da e-trgovina još uvijek nije prepoznata kao potentni prodajni kanal u Hrvatskoj ističe i Damir Jelavić, direktor novog on line shopping centra u Hrvatskoj iMall-a, čiji je zadatak kako navodi, pomoći  malim i srednjim trgovcima na tom putu. Tako trgovci, bez početnog troška od 20 tisuća kuna, koliko stoji izrada web trgovine, za manje od jedne minute mogu otvoriti svoju trgovinu na iMall-u dok prostor plaćaju postotkom od svake zaključene transakcije. "Percepcija trgovaca se pomalo mijenja", kaže Jelavić ističući da njihov broj kontinuirano raste te trenutačno surađuju sa 152 trgovca ostvarujući mjesečni promet od milijardu kuna. Da je zainteresiranost za internet trgovinu velika govori i podatak da je iMall u prošloj godini ostvario porast prometa od 1060 posto. "Uz to, nedavno smo sklopili partnerstvo s Googleom putem njihovog Engage programa, što znači da smo u mogućnosti svakom novom trgovcu na iMallu osigurati promotivnu internet kampanju u vrijednosti od 500 kuna", ističe Jelavić kao dodatnu prednost trgovanja putem, trećeg, po broju trgovina trgovačkog centra u Hrvatskoj. Cilj kampanje je, pak, povećati prodaju te ukazati na prednosti internet oglašavanja.

Slaba on-line ponuda
Prednosti i važnost internet trgovine prvi je među trgovačkim centrima, i jedini uz Mercator, prepoznao Konzum koji kupnju namirnica kupcima nudi već deset godina. "Današnji ubrzani tempo života često ne ostavlja previše vremena za odlazak u kupnju odnosno nabavu svega što je potrebno kućanstvu. Stoga je Konzum internet prodavaonica sve češće prvi odabir za kupnju sve većeg broja kupaca", kažu u Konzumu. Dodaju da broj kupaca putem internet prodavaonice kontinuirano raste te danas imaju više od 60 tisuća registriranih korisnika kojima putem internet prodavaonice nude više od 20 tisuća artikala. Minimalni iznos narudžbe iz Konzumove Internet prodavaonice je 200 kuna, a dostava, koja je za sad omogućena na području Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, sa širom okolicom, besplatna je za kupnju iznad 500 kuna. Iz Konzuma pak najavljuju skoro širenje ovakve mogućnosti i na druge veće gradove, ističući da im promet stalno raste. Jedan od razloga slabe ponude on line prodaje, osobito kod malih i srednjih trgovaca, leži i u činjenici da ona iziskuje usvajanje novih znanja i prilagodbu u informatičkom svijetu, što se bitno razlikuje od načina na koji sada trgovci posluju, ističe Roko Babić, direktor marketinga tvrtke Dentex iz Zadra. Babić koji se, među ostalim, bavi i elektroničkom trgovinom, na temu koje je pisao i magistarski rad, ističe da Internet trgovina može biti osobito moćno marketinško oruđe.

Web trgovina
"Tvrtke mogu na internetu komunicirati s kupcima i tako saznati više o njihovim specifičnim željama i potrebama", ističe Babić. Tako pomoću današnjih tehnologija trgovci koji posluju na internetu mogu odabrati male grupe ili čak pojedine klijente, dodaje, personalizirati ponudu s obzirom na njihove posebne potrebe i želje te oglašavati takvu ponudu putem izravne komunikacije, kao samo jednu od mogućnosti. Da bi e-trgovina ipak bila uspješna, smatra Babić, ona mora biti jednostavna, praktična i funkcionalna. "Svi preduvjeti za uspješnu e-trgovinu u Hrvatskoj su postignuti", kaže Babić dodajući da je s godišnjim rastom od 20 do 30 posto prodaja putem interneta danas jedna od najbrže rastućih grana gospodarstva. Dovoljno za svakog trgovca da razmisli pokrenuti svoju vlastitu web trgovinu, smatra Babić.

E-trgovina u EU

Internet trgovini najskloniji su Dalmatinci

U 2011. godini 43 posto građana Europske unije kupovalo je putem interneta. Porast je to od tri posto u odnosu na 2010. te 17 posto u odnosu na 2006. godinu, pokazuju zadnji dostupni podaci Eurostata. No, velike su razlike u sklonostima među pojedinim regija Europe. Tako je putem e-trgovine u britanskoj regiji Cumbria kupovalo 81 posto građana te samo dva posto u Nord-Vest i Sud regijama Rumunjske te Yuzhen regiji u Bugarskoj. Ukupno gledajuću, u 87 regija unutar EU-a više od 50 posto građana kupovalo je online, no taj postotak prelazi 65 posto u čak 31 regiji. Većina od ovih regija, pokazuju podaci, nalaze se u visoko razvijenim zemljama Europe koje spadaju u NUTS 1 regije, poput Velike Britanije, Nizozemske, Danske, Švedske i Francuske. Na drugoj strani, pak, u 35 regija EU-a, samo 35 posto ljudi kupovalo je putem interneta. Zanimljivo, devet regija gdje ljudi slabije koriste internet kako bi obavili kupnju nalazi se u Italiji, zatim u Rumunjskoj (osam), Bugarskoj (šest) te Portugalu (pet). Kako pokazuje istraživanje Eurostata, građani zemalja kandidatkinja za ulazak u EU daleko su manje skloni internet kupovini. Tako je, primjerice, u Makedoniji samo četiri posto kupovalo na taj način, a u Turskoj svega pet posto. Iako slabija od zapadnoeuropskih zemalja, Hrvatska je daleko ispred ovih zemalja kandidatkinja. Internet trgovini, pak, najskloniju su Dalmatinci od kojih je 17 posto kupovalo on line.

Komentari (1)
Pogledajte sve

New Report

Close