Branimir Jurun, student Sveučilišnog Odjela za studije morsko ribarstvo u Splitu odnedavno je osim u sveučilišnim krugovima postao poznat i među širom javnošću i to zbog inovativnog mjernog uređaja Quattuor 45 čiji je autor. Radi se o instrumentu za mjerenje pritiska vala koji je još ranije poprilično dobro zapaženo prošao i kod međunarodne znanstvene zajednice.

U razgovoru s mladim inovatorom saznali smo da je primjena Quattuora 45 prikladna bilo gdje u priobalju gdje je djelovanje morskih valova od velike važnosti – bilo da je riječ o prikazivanju prostornih podataka u putničkim lukama ili nadzoru valova na morskim instalacijama.

“Na prvoj godini fakulteta smo učili da karakteristike nagiba plaže i pritiska vala rezultiraju veličinom oblutka koji se nalazi na prirodnoj plaži. U tom trenutku sam promislio na koji način navedene tri varijable mogu svrstati u matematički odnos. Dvije varijable je vrlo lako odrediti dok je jedna varijabla, sila vala, bila nepoznanica. Tada je nastala ideja instrumenta za mjerenje pritisaka morskog vala”, ispričao je za Poslovni dnevnik.

SINKRONIZACIJA S MOBITELOM

Proučavanjem kretanja valova, loma vala, podizanja vala iznad srednje razine mora, djelovanja valova na morski sediment i na morske instalacije, kaže da je pomalo eliminirao mane sa skice jedne od prvih varijanti instrumenta, a krajem 2016. stigla je i prva službena verzija. Podršku su mu u realizaciji, dodaje, osigurali ne samo obitelj i prijatelji, već i profesori s fakulteta te kolege koje su savjetovale i da napiše studentski projekt kako bi mu Sveučilište u Splitu moglo sufinancirati izradu instrumenta. Dosad je od Sveučilišta u tu svrhu dobio oko 35 tisuća kuna, a uz pomoć kolege Hrida Zubčića i njegovih znanja o elektronici je došao i do prvih reprezentativnih podataka o pritisku morskog vala.

“Plan je instrument sinkronizirati s mobilnim uređajem i softverskim uređajem kako bi podatke o pritisku vala i brzini vjetra mogli koristiti svi oni kojima je djelovanje valova relevantno. Primjerice, firma za uslugu nautičkog prijevoza prije isplovljavanja broda uz ovaj uređaj na računalu može očitati nautičke parametre bitne za pristajalište broda, dakle udar morskih valova i brzine vjetra, u luci u koju namjerava isploviti. Komercijalnim marinama takav sustav sinkroniziranih podataka uvelike može podići kvalitetu usluge jer skiperima mogu slati podatke o udaru valova i vjetra na području marine u koju namjeravaju pristati”, pojasnio je Jurun.

ZNANSTVENI RADOVI

S podacima o mjerenju pritiska morskog vala napisao je i znanstveni rad te 2017. sudjelovao na konferenciji Water technology u Zürichu gdje su sudionici, kazao je, ostali iznenađeni da još nije ni diplomirao, a već ostvaruje reprezentativna zapažanja. “U ožujku ove godine sam drugi put sudjelovao na svjetskoj konferenciji, sad u Pragu”, dodao je. Kad ga se pita što bi poručio onima koji tek dolaze po svoje buduće uspjehe, kaže da je najvažnije vjerovati u svoje ideje i ne odustajati u realizaciji. “Počeci su izrazito teški u što sam se uvjerio kroz studentski život. Od diplome me dijele dva mjeseca, a plan mi je nastaviti u istom smjeru i još više pridonositi razvoju društva”, zaključio je Branimir Jurun.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’