VIDEO: Prvi Hipersferin zračni brod 'Zora' na proljeće nad Istrom

Foto: Hipersfera Foto: Hipersfera

Hipersferina tehnologije omogućila bi stalni priljev informacija o stanju oranica preciznije nego što to čine čak i mini sateliti.

Glavna vijest ovogodišnje konferencije Oracle Day, koja se u utorak održala u Zagrebu, nisu bili NEOS i Multicom, dva domaća igrača koja je Oracle podržao u rastu i koja će, zahvaljujući znanju i rješenjima koja su razvili, u iduće tri godine biti među ključnim partnerima Hrvatskog telekoma u njegovoj digitalnoj transformaciji. Naime, dok su se NEOS i Multicom poprilično zakopčali u svojim prezentacijama, svjetlo reflektora preoteo im je neočekivani gost - Hipersfera. Jedan od hardverski najambicioznijih hrvatskih startupa na Oracle Dayju predstavio je detaljan plan aktivnosti za idućih nekoliko godina.

Novi model
Hipersfera planira s komercijalnim radom započeti 2019. godine. Iduće godine prvi Hipersferin zračni brod, kodnog imena Zora, počet će letjeti iznad Istre. Usto, tvrtka je iz temelja izmijenila svoj poslovni model. Umjesto proizvodnjom letjelica bavit će se proizvodnjom podataka. Dejan Vinković, Chief Science Officer Hipersfere, odnosno glavna osoba za Hipersferinu proizvodnju s obzirom na to da taj startup zapravo proizvodi znanje i primarno se bavi R&D-om, pozvao je okupljene, a riječ je mahom o predstavnicima najvećih kompanija u Hrvatskoj, da počnu raditi na njihovoj platformi. "Hipersfera se pozicionira kao proizvođač najpreciznijih podataka u području trajnog zračnog nadziranja i to zahvaljujući tehnologiji zračnih brodova koju smo sami razvili", kaže Vinković.

 

20 dana

moći će u zraku provesti Tera koju planiraju 'pustiti' 2019. godine

Navodi primjer zračnog nadzora Slavonije pomoću Hipersferine tehnologije koji bi omogućio kontinuirani priljev informacija o stanju oranica i to preciznije nego što to danas omogućuju čak i mini sateliti. Vinković pojašnjava da to znači da bi mogli snimati površinu od tisuću kvadratnih kilometara dnevno do rezolucije od 20x20 centimetara. "U Slavoniji već imate pametne traktore koji bi mogli raditi efikasnije kada bi imali takve podatke", kaže Vinković.Navodi primjer srednje velike farme pšenice koja bi zahvaljujući takvim informacijama mogla smanjiti operativne troškove za 20 posto, povećati proizvodnju za 30 posto te udvostručiti dobit po hektaru. "Danas već imamo i domaće tvrtke koje farmerima mogu na temelju takvih podataka pomoći da budu efikasniji tako da možete razvijati međuaplikacije, odnosno preuzimati podatke koje skupljamo mi i od njih pripremati podatkovne proizvode za takve tvrtke", kaže Vinković.

Navodi da se na isti način može pratiti i stanje šuma i druge vegetacije. No, jedan od prvih projekata, dalo se naslutiti, bit će u telekomunikacijama. Hipersfera će ponuditi zračnu infrastrukturu za brz i povoljan broadband, što kroz svoje projekte razvijaju Google i Facebook. "Možemo postaviti naš zračni brod na visinu od 1-5 kilometara te za trećinu vrijednosti kapitalnih ulaganja i tek nešto veću vrijednost postojećih operativnih troškova možemo mobilnim operaterima omogućiti da riješe problem pokrivanja broadbandom na moru tijekom ljeta", kaže Vinković. Dodaje da se pomoću njih čak može riješiti i pitanje broadbanda u ruralnim sredinama u cijeloj Europi.

Ambicijama u nebo
Naveo je da je Hipersfera dosad uspješno testirala "Stribora" nosivosti pola kile, a koji u zraku može izdržati sat vremena. Zora će na visinu do kilometra nositi 15 kg tereta i letjeti s jednim punjenjem četiri sata. Nakon nje 2019. slijedi Tera koja će nositi teret od 100kg na visinu od kilometra te koja će u zraku moći provesti više od 20 dana, a 2021. Hipersfera planira predstaviti Potjeha koji će na visinu od pet kilometara nositi teret do jedne tone, a u zraku će moći provesti od tri do šest mjeseci. "Za Strato još nemamo detaljne planove, jer zasad ne očekujemo da će biti komercijalno isplativ", zaključuje Vinković o petom u nizu zračnom brodu Hipersfere.

Komentari (1)
  • bigboffin
    bigboffin 15:56 17.5.2017.

    Kao prvo informacija o stanju oranica je gotovo bezvrijedna…
    Kao drugo helij se mora cuvati u posebno kovanom celiku i ipak kroz njega difundira. Ideja stajanja balona na 1000m visine iznad oranice punjenog helijem koji “curi” kroz foliju balona je teholoski i ekonomski nonsens. Tko ce biti “schmuck investor” bas me zanima!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!