Nova optička mreža HT-a u vaše domove donosi ultrabrzi pristup internetu i najbolje iskustvo korištenja multimedijskih usluga. Koje su glavne prednosi optike, u drugome dijelu svoga rada objašnjava dipl. ing. Ranko Marović. 

U aktualnom pilot projektu pod nazivom Terastream, danas HT nudi korisničke pakete koji se temelje na linijskim brzinama od 50MBps ili 100 MBps simetrično (US/DS). Tehnološki je moguće na ovoj Terastream platformi ponuditi simetrične brzine do 1Gbps po svakom pojedinom korisniku.

Posebno je važno naglasiti da prethodno navedene minimalne ili maksimalne linijske brzine u silazu ili uzlazu predstavljaju samo brzine koje omogućuje u ovom trenutku implementirana platforma i da to nikako nisu ograničenja fizičke optičke infrastrukture (svjetlovodna vlakna – kabeli) koja je izgrađena, ili će biti građena u idućim godinama. Kao što je već prije navedeno upotreba svjetlovodne tehnologije u telekomunikacijama više se može opisati kao nagli skok u budućnost nego sami napredak, tako da su još neiskorištene mogućnosti ovakve infrastrukture upravo ogromne. Ne nadzire se još nikakva optička platforma koja bi svojom primjenom zagušila propusnost svjetlovodnog vlakna, pa i onog postavljenog prije 20 godina, što osobito vrijedi za FTTH infrastrukturu (GPON, NGPON, WDMPON, NGOA …).

Osnovni nedostatak te optičke infrastrukture nije, kako možda vlada zabluda da je skupa, naprotiv optički kabeli su jeftiniji od bakrenih, kao što je i silikatno staklo jeftiniji i dostupniji resurs od već ograničenih rezervi bakrene rude, već je taj što optiku treba izgraditi, a bakar je već izgrađen i dostupan je uglavnom svuda.

Iako svi u svijetu telekomunikacija, obzirom na rastuće zahtjeve tržišta (po pitanju količine informacija, brzine i kvalitete usluge), znaju da su dani bakra u pristupnoj mreži odbrojeni, domišljatost i inventivnost u ljudskom geniju još mu produljuju rok trajanja. (VDSL, Vectoring, Bonding, G-fast, Phantom mode i sl.).

Ali isto tako treba biti jasno da će onaj tko bude upravljao optičkom infrastrukturom upravljati i svijetom telekomunikacija, a već danas znamo koji utjecaj taj svijet ima na našu civilizaciju.

Naš prosječan korisnik, na žalost, još uvijek ne prepoznaje  prednosti dostupne optičke infrastrukture, pa je uglavnom najveća prepreka prijelaza korisnika na ovu infrastrukturu i to tamo gdje je ona sada dostupna, ne nešto veća cijena usluge kako se možda očekuje, već nevoljkost na prihvaćanje određenih neugodnosti i dekomodacije prilikom instalacije te infrastrukture u objektima korisnika. Tako da su razlozi odbijanja postavljanja instalacije od onih estetskih (kako takva instalacija nagrđuje stubišta zgrada ili unutrašnjost stanova), pa do tvrdnji kako je ta instalacija štetna po zdravlje zbog zračenja ili sl. (što je naravno potpuna besmislica).

Prijelomni jezičac na vagi (ako ovdje uopće treba nešto vagati) u širokom prihvaćanju optičke tehnologije i infrastrukture kod naših korisnika mora biti u kontekstu svega gore navedenog i činjenice da tu infrastrukturu korisnici dobivaju za dugi niz godina i da kvaliteta usluge na istoj, a za razliku od bakrene infrastrukture, ne ovisi o tome koliko je korisnik udaljen od pristupnog čvora, koliko je korisnika u istom kabelu, kakvu uslugu i koju pristupnu brzinu i u kojem trenutku koriste, kakve su atmosferske prilike, ima li okolnog EE utjecaja (trafostanice, dalekovodi, antene, drugi izvori zračenja), koliko je kabel star, kojeg je presjeka žice, kakve je izolacije itd., itd…

Zato oni korisnici koji su već danas u obuhvatu izgrađene optičke infrastrukture trebaju shvatiti da imaju prednost pred ostalima koji je još čekaju i da nipošto ne smiju oklijevati tu prednost iskoristiti.

I kao što već sada rezultati iz energetskog certifikata zgrade utječu na vrijednost stana tako je i prisutnost optičke kućne instalacije , a time i dostupnost ultra brze širokopojasne usluge nešto što će vrlo brzo također imati utjecaj na vrijednost stana odnosno same lokacije, sve do onog trenutka dok ovakva svjetlovodna infrastruktura ne bude dostupna u svakom kućanstvu, a za što će trebati minimalno 10 godina izgradnje.