Iako su ljudi društvena bića, teško da se online komunikacija preko društvenih mreža može poistovjetiti sa susretima "lice u lice".

Kako piše Huffington Post, vrijeme provedeno na društvenim mrežama, poput npr. Facebooka, itekako utječe na ljudski mozak, no dobra vijest je da posljedice nisu nužno loše.

Tako istraživanja pokazuju da partneri koji su se upoznali online ostvaruju više veza nego oni koji su se susreli uživo. Razlog je vjerojatno u početnoj anonimnosti.

S druge strane, kao lošiju stranu društvenih mreža treba istaknuti svojevrsnu ovisnost, pa tako 5 do 10% korisnika ne mogu kontrolirati vrijeme provedeno na internetu. Kao pri ovisnosti o piću, mozak stalno želi dodatnu stimulaciju, pa čovjek ne može stati.

Što se tiče multitaskinga (vrlo često prisutnom na društvenim mrežama), to zapravo reducira kapacitete i otežava mozgu da pamti. Ovakvo naprezanje mozga može dovesti do toga da imate dojam da telefon zvoni čak i kada miruje, a to samo pokazuje kako tehnologija djeluje na živčani sustav.

Kada govorimo o društvenim mrežama, ne smijemo izostaviti i dopamin – tzv. "hormon sreće". Dokazano je da 80% online komunikacije odlazi na pričanje o sebi, za razliku od "stvarne" komunikacije u kojoj je taj postotak 30-40%. Tijelo nas fizički nagrađuje kada pričamo o sebi, a pošto na društvenim mrežama često imam publiku, luči se dopamin i postajemo sretniji.

Pogledajte na koji način društvene mreže utječu na vaš mozak u zabavnom videu AsapSCIENCEA:

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”