HT uzeo 50% tržišta, uvodi roaming punjenje e-vozila

Autor: Bernard Ivezić , 13. srpanj 2016. u 10:33
Iz Hrvatskog telekoma najavljuju naplatu svoje usluge od 2017. godine

HT usluge punjenja neće nuditi samo hrvatskim vozačima, već je kroz suradnju sa PlugSurfingom nudi i turistima.

Eurosuper 95 i 98 pojeftinili su ovaj tjedan 22 lipe po litri, a Eurodizel devet lipa. Od početka iduće godine ovom popisu cijena automobilskog goriva, koje vozači revno prate, dodat će se i – struja. Hrvatski telekom bez pompe je obavio niz priprema kako bi od početka 2017. godine mogao započeti naplatu na svojim punionicama za električna vozila i time si otvoriti novi izvor prihoda.

Kompanija, čije su temeljno poslovanje telekomunikacijske usluge i koja dominira na tom tržištu, u posljednjih nekoliko godina izrasla je u najvećeg igrača na tržištu punionica električnih vozila tzv. ekološkom pandanu benzinskim crpkama. HT upravlja sa 55 punionica od ukupno 110, koliko ih je u Hrvatskoj. Drugim riječima, drži 50 posto tržišnog kolača. Usto, operater je u utorak dao do znanja koji je puni potencijal novog poslovnog segmenta. HT usluge punjenja neće nuditi samo hrvatskim vozačima, već je kroz suradnju sa berlinskim startupom PlugSurfingom svoje usluge ponudio i turistima. Dino Novosel, voditelj HT-ovog projekta Puni.hr pojašnjava da je upravo roaming tankanja električnih automobila puni smisao novog poslovnog segmenta.

 

55punionica

trenutno ima Hrvatski telekom

"Kao što imate roaming na mobitelu tako ćete imati i roaming za punjenje električnih automobila, odnosno odabrat ćete operatera, primjerice HT, i imati mogućnost da po unaprijed određenim pravilima punite svoj automobil u partnerskim punionicama po cijeloj Europi", kaže Novosel. U HT-u pojašnjavaju da će roaming za punjenje električnih automobila u suradnji s PlugSurfingom u cijelosti zaživjeti do kraja srpnja. Tada će vlasnici električnih ljubimaca iz Hrvatske moći s njima u jednu od 25.000 punionica diljem Europe, a europski turisti jednostavno će "tankati" struju u Hrvatskoj. Trenutačno, sve punjenje strujom je besplatno. Operateri punionica, naime, još uvijek nisu počeli naplačivati tu uslugu.

Međutim, kako doznaje Poslovni dnevnik, HT je spreman to početi raditi od početka iduće godine. Dio njegovih punionica već ima mjesečni promet veći od 500 kWh što ih čini spremnim za komercijalizaciju. O kojim se lokacijama radi zasad je poslovna tajna. No, kako pojašnjava Novosel, komercijalizacija se ne mora raditi isključivo direktno na račun vozača već može ići i u dogovoru s trgovačkim centrima, gradovima ili turističkom industrijom, odnosno svima koji žele svojim korisnicima ponuditi bolju uslugu. Prema podacima na karti Puni.hr, velik broj punionica kojima upravlja HT u vlasništvu je gradova poput Velike Gorice, Gospića ili pak kao što je slučaj u Splitu, hotela Carnaro i Park te City Centra One.

Novosel navodi da korisnici žele jednostavan način punjenja. Stoga je HT u suradnji s partnerima, među kojima je i hrvatska IT tvrtka Infoart grupa, razvio sustav za naplatu koji radi pomoću RFID kartice i SMS-a. Sada je tome dodana i mobilna aplikacija. "Suradnja i mogućnosti će se širiti kako bi usluga bila što jednostavnija i korisniku bolja", kaže Novosel. Koliko bi novi segment mogao biti značajan za poslovanje HT-a, koji već nekoliko godina traži novi, izdašan generator rasta, ukazuje podatak koji je kompanija navela u Godišnjem izvješću za prošlu godinu. Tamo je navela da je uspjela stabilizirati prihode, a riječ je o njihovu prvom rastu od početka krize, "posebno zbog rasta u ICT području", što je poznato, "i poslovanju s električnom energijom", čemu se dosad nije davala pozornost.

Iz izvješća se može iščitati i da je rast nabave električne energije, jer je HT ne proizvodi već preprodaje, skočio triput na 48 milijuna kuna. Koliko je pak HT na temelju toga uprihodio nije jasno, jer se ti podaci zbrajaju s prihodima privatnih i poslovnih korisnika telekom usluga i prikazuju skupno. Na naše pitanje da to pojasne iz HT-a su naveli da su unazad godinu i pol kroz punionice isporučili 25 tisuća kWh struje.  "Dovoljno je to za čak 200 tisuća kilometara 'zelenog' dometa, a time je smanjena potrošnja naftnih derivata za više od 20 tisuća litara dok je opterećenje na okoliš manje za čak 16 tona emisija CO2", poručuju iz HT-a. HEP pak ima 26 punionica iz čega proizlazi da drže četvrtinu tržišta i da su drugi najveći igrač u tom novom poslovnom segmentu.

 

110punionica

električnih vozila ukupno je u Hrvatskoj

Državna energetska kompanija navodi da ima 21 javnu ELEN punionicu te pet ultrabrzih punionica (snage 50 kW DC i 43 kW AC) u Koprivnici. No, u HEP-u navode da planiraju značajno ojačati kapacitete. "Uskoro bi u probni rad trebale biti puštene punionice u Zadru, Umagu i Bujama, dok je pred završetkom izgradnja prve ELEN stanice sa solarnim nadstrešnicama ispred zgrade Gradskog poglavarstva Grada Zagreba. U ovoj godini, HEP planira i izgradnju punionica u Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, Vinkovcima, Solinu, Čakovcu, Kutini, Nova Gradiška, Ludbregu…", poručuju iz HEP-a.

Dodaju da im je interes širi od punionica i proteže se i u smjeru modernizacije javnog i privatnog transporta. S projektima, kažu, planiraju pokriti cijelu Hrvatsku. "Izrađenim i predanim projektnim prijavama planira se pokrivanje autocesta koje spadaju na EU koridor brzim DC punionicama kako bi se omogućio turistički i međugradski promet električnih vozila", navode u HEP-u. Drugi konkurent na tržištu distribucije električne energije, RWE, koji se hvali da je u Europi operater jedne od najvećih mreža punionica za električna vozila, krajem svibnja je u Hrvatskoj otvorio prvu punionicu. Zasad iz kompanije tek daju do znanja da im je plan razviti vlastitu mrežu u Hrvatskoj. 

Komentari (2)
Pogledajte sve

Ja se stvarno pitam jel postoje novinari koji išta znaju o pravom životu ili samo prepisuju?

500 kWh mjesečno prometa im punionica ima (i to “neke”)? I to je kao isplativo? Običan stan s 2 ukućana mjesečno potroši 200-300 kWh. Znači oni jedva ostvaruju promet od DVA STANA! Spremno za komercijalizaciju? O bože mili…
Samo održavanje ih više košta zato i nije ništa istaknuto u izvješćima, nego “stabilizacija” – da stabilizacija gubitaka na tom području. Što je normalno, budući da kupaca nema (odnosno nema vozila).

BTW, imati 50% svih punionica u HR, ne znači imati 50% tržišta. Jedno nema veze s drugim. 50% tržišta znači imati 50% prometa cijelokupnog tržišta.

Ukratko, šteta teksta.

Kakve su ovo gluposti, Telekom puni aute kojih jos prakticno ni nema a bilo tko im moze uletiti kao konkurencija…

New Report

Close