HT u Zagrebu testirao internet brzine 415 Mbps preko telefonskih žica

Autor: Bernard Ivezić , 09. veljača 2016. u 13:46
Alternative optici sve popularnije/Fotolia

Tihe pripreme za utrku za gigabitni internet su započele, a korist će imati i stanovnici izvan gradova.

Iako niz statističkih izvora, poput StateOfInternet.com-a, ukazuju da građani i tvrtke u Hrvatskoj imaju jedan od najsporijih fiksnih pristupa internetu u Europi, najviše zbog nedovoljno iskorištenih kapaciteta postojećih bakrenih telefonskih žica, čini se, da bi se to moglo uskoro promijeniti.

Tragom informacije da Optima telekom, koja je nakon predstečajne nagodbe postala dio HT grupe, testira tehnologiju G.fast, što je operater potvrdio online portalu ICTBusiness.info, otkrili smo da više operatera intenzivno radi na traženju načina kako iskoristiti postojeću infrastrukturu i preko nje ponuditi veće brzine interneta.

Bakrena renesansa
G.fast tehnologija, naime, omogućuje da se na postojećim telefonskim žicama ponudi brzina interneta do 1 Gbps. Ta brzina jako ovisi o udaljenosti između korisnika i najbliže telefonske centrale. Ukoliko je ona 250 metara korisnik može dobiti internet od 150 Mbps na postojećoj telefonskoj žici. Sve kraće brzinu povećava do 1 Gbps. U HT-u su nam potvrdili da Optima od sredine prosinca provodi pilot projekt G.fast pristupa internetu kod 11 korisnika u Zagrebu.

 

1,4milijuna

HT-ovih telefonskih priključaka može koristiti G.fast tehnologiju

"Testiranjem je obuhvaćeno jedanaest korisnika na području Zagreba, kojima su aktivirani Optimini paketi telefona, interneta i televizije s maksimalnim pristupnim brzinama interneta koje G.Fast tehnologija omogućuje", kažu u HT-u. Dodaju pak da to nije jedini takav projekt unutar HT grupe. U prvoj polovici prošle godine Iskon je započeo s testiranjem G.fast tehnologije u svom Labu. Dodaju da je to idući korak u razvoju njihove ponude koju su prošlog ljeta otvorili su uslugom optike do kuće (FTTB) uz komercijalnu ponudu interneta brzinom od  80/40 Mbps. U HT-u navode da je prva u testiranje G.fast tehnologije krenula sama matica, Hrvatski telekom, koja je tijekom prosinca provela pilot projekt u Zagrebu i to upravo koristeći infrastrukturu postojećih bakrenih parica.

"Prvom G.fast pilot-korisniku puštena je VoIP usluga, zatim IPTV u HD opciji s dodatnim uslugama VoD, snimalica i brzi pristup Internetu", pojašnjavaju u HT-u. Dodaju da je uz istodobno korištenje prvih dviju usluga, prosječna brzina preuzimanja podataka s interneta na postojećim bakrenim žicama dosegnula 415 Mbps, dok se na internet podatke moglo slati brzinom do 108 Mbps. "Članice HT Grupe, znači Hrvatski telekom, Optima telekom i Iskon, kontinuirano testiraju najnovije tehnologije kako bi svojim korisnicima omogućile korištenje najnaprednijih telekomunikacijskih usluga te su prve unutar grupe Deutsche telekom započele s testiranjem G.fast tehnologije", ističu u HT-u. 

 

360tisuća

domaćinstava moći će koristiti gigabitni internet od Vipneta u idućem razdoblju

Sraz divova
Dodaju da će primjena te tehnologije omogućiti većem broju građana, posebno onima koji žive izvan velikih gradova gdje se najviše postavljala optika, da dobiju brzi internet i putem postojeće bakrene telefonske infrastrukture. No, dok je u večini Hrvatske internet spor, u većim gradovima dva najveća operater Hrvatski telekom i Vipnet žustro se natječu koji će ponuditi najbrži internet. Tako se u pojedinim djelovima Zagreba može dobiti i internet brzine  500 Mbps.

Vipnet je u lipnju objavio da je u nekoliko zagrebačkih kvartova ponudio fiksni internet na vlastitoj fiksnoj mreži, koja kombinira optiku i mrežu kabelskih televizija, kojem se s interneta podaci mogu preuzimati brzinom od 500 Mbps, a slati brzinom od 120 Mbps. Usluga je dostupna u zagrebačkim naseljima Borovje, Malešnica, Špansko, Siget, Vrbani, Vrbik, Hoto naselje i Odra O2. Operater navodno radi na uvođenju EuroDOCSIS 3.1 kojim želi na postojećoj kabelskoj mreži, koja pokriva 360 tisuća domačinstava, ponuditi brzine od 1Gbps. U HT-u kažu da i oni već nude brzinu od 500 Mbps putem optičke infrastrukture (FTTH). Dodaju da stoga i za 2016. planiraju 1,3 milijarde kuna investicija.

Komentirajte prvi

New Report

Close