HT se ne miri s time da optiku grade Odašiljači i veze

Milijun građana bez brzog interneta sada žele spojiti svi/ FOTOLIA Milijun građana bez brzog interneta sada žele spojiti svi/ FOTOLIA

OiV tvrdi da žele graditi tamo gdje drugi neće, HT pak ističe da to može napraviti brže i jeftinije.

Tvrtka Odašiljači i veze (OiV), koja je prije nešto više od godinu dana službeno postala državni infrastrukturni telekom, očekuje da bi u travnju mogla dobiti zeleno svjetlo od Europske komisije za projekt povezivanja 650 naselja s više od tisuću stanovnika optičkim kabelima na brzi internet.

Aleksandar Golub, predsjednik Uprave OiV-a, kaže da bi taj projekt povezao na internet otočna, brdska, ravničarska i druga mjesta u kojima živi oko milijun stanovnika. "Očekujemo da će se Europska komisija već u travnju očitovati o prednotifikaciji te da bismo nakon toga odobrenje za projekt mogli dobiti do kraja godine, čime bi se iduće godine već moglo početi s izgradnjom", kaže Golub. Navodi da planiraju investiciju od gotovo sto milijuna eura, od čega 86 milijuna eura mogu povući iz fondova EU. Ostatak bi se, objašnjava, financirao kreditom Europske investicijske banke. "Projekt, koji bi državu stajao 10-15 milijuna eura, odnosi se na gradnju optičke infrastrukture isključivo u takozvanim bijelim područjima, gdje nijedan operater dosad nije pokazao komercijalan interes za gradnju optike i gdje postoji samo jedna ponuda, odnosno nema konkurencije", navodi Golub.

 

85posto

investicije u optiku bespovratno bi dala Europska unija

Dodaje da bi OiV gradio isključivo optiku do naselja, dok bi pristupnu infrastrukturu do građana i tvrtki gradile lokalne samouprave. One na raspolaganju za taj posao imaju još više potencijalnih sredstava u EU fondovima, čak 123 milijuna eura. Golub smatra da će i HT koristiti njihove usluge, kao što to već radi Vipnet. Navodi da je obveza koju stavlja EU da tu infrastrukturu mogu koristiti svi telekomi pod jednakim uvjetima i da se na njoj takoreći "ne mlati lova" već da njena cijena bude odraz realnih troškova održavanja. "Očekujemo da će i HT koristiti ovu mrežu jer to čine i svi operateri sa značajnijim tržišnim udjelom u drugim EU zemljama, jer se ovakvi projekti rade se i u drugim državama Unije", kae Golub.

Hrvatski telekom pak želi sam ići u investiciju u tu agregacijsku infrastrukturu. Kompanija tvrdi da je može napraviti brže i jeftinije od OiV-a. "HT-ov prijedlog podrazumijeva iskorištenje već postojećih mrežnih kapaciteta budući da naša postojeća agregacijska mreža pokriva 605 od 650 naselja predviđenih planom", kažu u HT-u. Na temelju toga navode da bi oni svoju nadogradnju mogli napraviti za pet do šest puta kraće vrijeme i uz četiri puta nižu investiciju. "Red veličine 20 milijuna eura sredstva", ističu.

Navode da postojeća regulativa već jamči otvorenost mreža i pristup operaterima pod nediskriminirajućim uvjetima. "HT-ov prijedlog omogućava uštedu javnih sredstava te njihovu upotrebu za potrebnije svrhe, a to je spajanje korisnika na uinternet te razvoj ICT aplikacija za daljnji razvoj digitalnog društva, čime se omogućuju povoljni efekti za gospodarstvo i društvo u cjelini", kažu u HT-u. I dok se HT bori da očuva tržišnu poziciju u OiV-u se nadaju da će ovako proširiti poslovanje.

Komentari (5)
  • Spade
    Spade 22:45 19.10.2016.

    U potpusnosti se slažem s tobom Dark. Nažalost je sve to velika jad i bijeda kod nas i inertnost. Bitno da se kuka i plače, a nitko ništa ne radi. Isti k…ko bivša Juga. Samo je onda narod, raja, živjela od kredita i imalo veliko tržište u bivšoj SSSR. Najbolje da se još nap..imo pa da nas jače guze jer za ništa nismo.

  • Dark
    Dark 21:10 20.2.2015.

    Baš mi je “drago” da se ovdje jaljaju komentatori koji ne razumiju temu :-(
    OiV bi gradio mrežu IZMEĐU naselja. Uopće nemaju namjeru rješavati ono što je najpotrebnije, a to je “last-mile” - optika do korisnika.
    Namjeravaju uludo nepotrebno ulupati 100 milijuna naših (od sredstava koje Hrvatska plaća u proračun EU) Eura. U potpunosti bi ih podržao kada bi radili optiku od čvorišta do korisnika; ali to je najskuplje i ima najsporiji povrat.
    Hrvatska je premrežena optičkim kabelima među gradovima/naseljima. Optike najviše ima HT, pa onda HEP, Hrvatske Željeznice, Hrvatske Autoceste, Plinacro, Odašiljači i veze, Optima Telekom i Metronet. Optike ko u priči, ali prema korisnicima, pogotovo fizičkim osobama, se jako teško ide, a najteže u ruralnim područjima.
    Potrebno je sve snage baciti na gore navedene projekte lokalne samouprave i izgraditi mrežu od lokalnih čvorišta do svih korisnika (FTTH - Fiber to the Home) za što se može dobiti do 100 % financiranja iz razvojnih fondova EU, a na takvim čvorištima jednake uvjete priključenja i korištenja imaju svi operateri pa bi tada korisnici bili zadovoljni; a i operateri jer ne moraju unaprijed ulupati silne stotine milijuna eura u infrastrukturu koji bi se vratili za 20+ godina…

  • Spade
    Spade 16:18 20.2.2015.

    A zašto im sada smetaju OiV, jer svi imaju zakonom jednaka prava za koristiti Optiku. HT bi odradio Optiku, ne znam šta je čekao do sada, da oni gospodare i masne deru operatore, koji se žele služiti optikom HT-a. Žele guliti kožu, odnosno da je svakom operatoru neisplativo koristiti se zbog visokog najma Optiku. Naprije OiV. AKo tako brže dobijemo Optiku, neka država gradi, i svaki operator će imati ista prava, pa će svatko sam odlučiti kod kojeg operatora će biti. Ima država i svoju Optiku uz autoceste i pugu, koja nije 5% iskorištena. Već su rekli da će raspisati tender za najam, ali je sve stalo. Ako je liberalizacija tržišta, hajde da ju vidimo. Baš.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve