Hrvatska bi mogla struju dobivati kao i Belgija iz mora

Tvrtka Parkwind na Sjevernom moru ima treću po veličini vjetrofarmu u Europi, sa 178 turbina kojima se opskrbljuje 186.000 kućanstava/PARKWIND Tvrtka Parkwind na Sjevernom moru ima treću po veličini vjetrofarmu u Europi, sa 178 turbina kojima se opskrbljuje 186.000 kućanstava/PARKWIND

Cijenu ulaganja u OIE i u toj zemlji plaćaju građani pa su im računi i udvostručeni. No, tvrtke mogu računati i na novac EU, Parkwind je tako izvukao 750 milijuna eura.

Europska unija je u cjelini ovisna o uvozu energije te je s udjelom od 53 posto dobavljenih energenata najveći uvoznik u svijetu za što godišnje plaća više od 400 milijardi eura.

Dodatni problem je što je najveći europski dobavljač energije, posebice plina, Rusija s kojom već 10-ak godina postoji politička napetost te je realna opcija da će prije ili poslije doći do energetske krize. Zbog toga EU ulaže znatne napore, a i veliki novac, u obnovljive izvore energije (OIE) koji bi trebali osigurati Uniji energetsku sigurnost te stabilnost gospodarstva. Naravno, OIE uglavnom nisu tržišno isplativi te su nužni poticaji za njihov razvoj.

U konačnici to znači, u što se upravo uvjeravamo i u Hrvatskoj, da ćemo plaćati više račune za struju zbog sve viših naknada za obnovljive izvore. Belgija je jedna od članica EU koja zadnjih godina puno ulaže u OIE, a cijenu kao i u Hrvatskoj uglavnom plaćaju građani kojima su računi za struju zadnjih godina gotovo pa udvostručeni. Belgijci najviše polažu u vjetroelektrane koje danas čine oko 10 posto ukupne potrošnje energije u toj zemlji. Parkwind iz Leuvena, grada koji je najpoznatiji kao sjedište najveće pivarske korporacije na svijetu Anheuser-Busch InBev, a koja je donedavno bila vlasnik i Zagrebačke pivovare, najznačajniji je OIE igrač na belgijskom tržištu te se iz njihovih vjetroturbina opskrbljuje 186.000 kućanstava.

 

Van Leeuw

Uložili smo 30% svojeg kapitala, a ostalo iz banaka i europskih fondova.

Njihova vjetrofarma, koja je treća po veličini u Europi i čini dva posto ukupne belgijske proizvodnje energije, 50-ak je kilometara od  obale u Sjevernom moru (tzv. offshore elektrana), sastoji se od 178 vjetroturbina u koje je tvrtka kroz tri projekta, uložila gotovo tri milijarde eura. Kako pojašnjava François van  Leeuw, predsjednik Uprave Parkwinda, ova tvrtka ima tri velika dioničara te svega nešto više od 60 zaposlenih koji upravljaju i održavaju vjetroelektranom.

"Projekt je bio vrlo rizičan, posebno jer smo u njega kretali na vrhuncu ekonomske krize u Europi. No, sve je završilo dobro te smo se danas dobro pozicionirali na tržištu. Financijska konstrukcija je zatvorena s 30 posto vlastitog kapitala, a ostatak su osigurale banke, fondovi te EU. Raznim mehanizmima smo od EU, najviše od Europske investicijske banke (EIB) i Europskog investicijskog fonda (EFSI) koji je dobar mehanizam za apsorbiranje makroekonomskih šokova u velikim i kompleksnim projektima, od kojih smo  povukli više od 750 milijuna eura", kazao je van Leuw.

Dodaje da su danas, s obzirom na  nisku cijenu električne energije od svega 30-ak eura po megavatu (MW), neisplative sve energetske investicije te da su subvencije nužne čak i nuklearkama koje čine oko 35 posto tamošnje proizvodnje električne energije. Zbog velike ovisnosti o stranim izvorima energije, EU je stvorila tzv. Energetsku uniju koja počiva na pet dimenzija. To su sigurnost opskrbe kroz diverzificirane dobavne pravce, integracija tržišta, energetska efikasnost, smanjenje emisija CO2 te inovacije koje će dovesti do čistije i konkurentske tehnologije. 

Komentari (11)
  • razer
    razer 15:48 21.9.2017.

    hasenfefer


    razer


    hasenfefer


    Pa da. A električna vozila nisu luksuz Kujunđiću?


    Neznam, elektricna vozila nemaju nikakvog smisla ako ne mozes cisto dobiti struju. To je onda isti vrag. Ako kuris ugljen da dobijes struju, mozes i natociti benzin i cao. To je nesto sto mnogi zaborave.


    Slažem se. Zato je puno bolji plin ili vodik. korištenjem vodika nastane voda.

    Nema zagađenja.

    A dečki na ruđeru su upravo jedan od načina boljeg skladištenja što je najveći problem kod uvođenje ove tehnologije.

    Njemci su otisli jako daleko u celijama i vodiku, i postoje i auti na to… ali kako si rekao, to isto ima svojih problema. Jos jedna mogucnost je sinteticki benzin, cisti(ali i to ima problema).

    O ovim stvarima se ne govori puno, a mogle bi biti rjesenje. Prelazak na struju zahtjeva infrastrukturu, i veliki skok prozvodnje. Gotovo nijedna drzava ne moze to dobiti iz cistih izvora iskljucivo.

    Ako zazivi fuzija, to ce biti rjesenje.

  • hasenfefer
    hasenfefer 15:39 21.9.2017.

    razer


    hasenfefer


    Pa da. A električna vozila nisu luksuz Kujunđiću?


    Neznam, elektricna vozila nemaju nikakvog smisla ako ne mozes cisto dobiti struju. To je onda isti vrag. Ako kuris ugljen da dobijes struju, mozes i natociti benzin i cao. To je nesto sto mnogi zaborave.

    Slažem se. Zato je puno bolji plin ili vodik. korištenjem vodika nastane voda.

    Nema zagađenja.

    A dečki na ruđeru su upravo jedan od načina boljeg skladištenja što je najveći problem kod uvođenje ove tehnologije.

  • razer
    razer 15:29 21.9.2017.

    hasenfefer


    Pa da. A električna vozila nisu luksuz Kujunđiću?

    Neznam, elektricna vozila nemaju nikakvog smisla ako ne mozes cisto dobiti struju. To je onda isti vrag. Ako kuris ugljen da dobijes struju, mozes i natociti benzin i cao. To je nesto sto mnogi zaborave.

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!