Hrvati iz Beča digitaliziraju svjetska gradilišta

FOTO: PD FOTO: PD

U realnom vremenu prikazuje sve što se na gradilištu događa, što treba napraviti, a što popraviti.

Slika inženjera i arhitekata koji stoje na gradilištu s bezbrojnim nacrtima veličine plahte i raspravljaju o detaljima izvedbe projekta te u njega upućuju radnike, tipična je predodžba toga sektora koja nije daleko od istine. No, danas je sve više digitalizacije i u toj djelatnosti te je sve više moguće inženjere i tehničare, a i majstore, vidjeti s tabletima i pametnim telefonima po istom poslu. I statistike pokazuju, kako u Hrvatskoj tako i ostatku Europe, da su neke industrije, poput automobilske, gotovo posve digitalizirane, neke druge u dobrom dijelu, dok je građevina na oko 5 posto.

No, to se globalno ubrzano mijenja, zahvaljujući i hrvatskoj pameti. U Beču je prije koju godinu Domagoj Dolinšek, koji 30-ak godina živi i radi u tom gradu ,s četiri partnera od kojih je još jedan Hrvat, osnovao startup PlanRadar kojim su željeli poboljšati funkcioniranje gradilišta. Dolinšek dolazi iz inženjerske građevinske tvrtke koja je razvijala sustave za gradilišta te je, kaže, shvatio da se bi se sve to moglo objediniti kroz jedinstveni alat, aplikaciju PlanRadar, koju bi istovremeno mogli koristiti svi u građevinskom sustavu, od investitora, izvođača, nadzora do podizvođača. Ideju je krenuo razvijati 2013.

Riječ je o digitalnom alatu koji u realnom vremenu prikazuje sve što se na gradilištu događa, što treba napraviti, a što popraviti.  Da se radilo o potentnom projektu, u kojeg su ozbiljan novac uložili i mnogi institucionalni startup investitori iz Njemačke i Austrije, pokazuje realnost da PlanRadar, sa sjedištem u Beču, danas ima 80 zaposlenih koji stvaraju i unapređuju alat kojeg koristi 5000 građevinskih i inženjerskih tvrtki iz 43 zemlje svijeta, a među kojima su i brojne Hrvatske, prije svih Kamgrad i Strabag Hrvatska.

Za sada, osim iz bečkog sjedišta, klijente opslužuju i iz svojih ureda u Londonu i Zagrebu, a za narednu godinu je planiran izlazak na još devet tržišta. Ibrahim Imam, suosnivač i direktor PlanRadara pojašnjava da se ovog trenutka njihova apllikaciju koristi na oko 25 tisuća građevinskih projekata diljem svijeta jer je prepoznata kao alat za veću kvalitetu rada te uštede vremena. 

Ušteda vremena
"Građevinski radnici su skupi te je njihovo vrijeme dragocjeno svakoj tvrtki. Podaci govore da u Njemačkoj građevinski radnik košta 65 tisuća eura, Austriji 55, Sloveniji 25, Hrvatskoj 19, a Srbiji 15 tisuća eura godišnje. Analize pokazuju da vam PlanRadar može uštedjeti tjedno sedam radnih sati po radniku koji ga koristi te je jasno zašto je interes za naš proizvod sve veći. Alat je namijenjen jednako multinacionalnim korporacijama, inženjerskim tvrtkama ili malim obrtnicima jer na isti način vodi digitalnu dokumentaciju i komunikaciju u građevinskim i nekretninskim projektima", kazao je Imam. Dodaje da ovaj alat omogućuje, osim uštede vremena, i velike uštede zbog loše obavljenog posla i naknadnih radova na gradilištu jer da su samo u Njemačkoj takvi troškovi lani iznosili oko 16 milijardi eura.

 

65 tisuća

eura godišnje stoji građevinski radnik u Njemačkoj u Hrvatskoj oko 19.000

Bojan Petković, suosnivač kompanije i voditelj njezina ureda u Zagrebu, pojašnjava da je ovim alatom vrlo jednostavno rukovati te da nije potrebna posebna obuka, iako PlanRadarovi lokalni uredi konstatno pružaju podršku korisnicima. Aplikacija se može skinuti na Android ili iOS uređaj, ili pak koristiti preko internet preglednika. U ponudi trenutno imaju tri opcije licenci, bazičnu, profesionalnu te prilagođenu zahtjevima klijenata, a princip im je da, zbog optimalnog transfera know-howa, ne ulaze u neku tvrtku s više od jedne licence odjednom.

"Zadnjih godina smo u Hrvatskoj imali značajne investicije u građevinskom sektoru, prije svega u turizmu, te gotovo da i nema projekta koji nije uključivao i PlanRadar. Čak i tvrtke koje nas još nisu prepoznale se susreću s nama jer njihov investitor, glavni izvođač ili pak nadzornik to koristi i traži da to imaju svi u sustavu i budu povezani, a što aplikacija omogućuje", kazao je Petković koji je druge suosnivače PlanRadara upoznao na MBA studiju u Beču. Dodaje da je zbog lakšeg rukovanja sustav lokaliziran na jezik zemlje u kojoj se koristi, a kako ih ne bi iznenadili sve snažniji trendovi s multinacionalnom radnom snagom u građevini gdje strani niskokvalificirani radnici govore samo svoj materinji jezik, aplikacija omogućuje da unutar jednog projekta svatko dokumentaciju proučava i komunicira na svojem materinjem jeziku. Procjenjuje da bi bilo optimalno da zamišljena građevinska tvrtka od 100-injak radnika ima 7-8 licenci za svoje inženjere gradilišta. 

Kako PlanRadar funkcionira mogli smo se uvjeriti i sami krajem prošlog tjedna u Beču na gradilištu projekta Triiiple, a koji je trenutno najveći otvoreni građevinski projekt u Austriji. Radi se o gradnji tri rezidencijalna tornja od 33, odnosno jedan od 32, kata i u kojima će se biti gotovo 500 luksuznih stanova, prodajne vrijednosti 250.000 do 2,5 milijuna eura po jedinici, te 670 studentskih studio apartmana za iznajmljivanje.  Radi se o projektu teškom 300 milijuna eura koji je krenuo lani, a biti će završen u veljači 2021. godine. Radi se o zahtjevnom poslu koji podrazumijeva istovremeni rad na sva tri tornja, na svakom tornju je u prosjeku stalno angažirano po 80-ak radnika, a iako su nositelji projekta Strabag i Porr, tu je vezan veliki broj manjih i većih podizvođača. Hannes Zadrobilek, glavni nadzorni inženjer Triiiplea, kaže da im je PlanRadar uvelike olakšao posao na složenim projektima poput ovog.

Bez papirologije
"Ovdje se na gradilištu stalno kreće veliki broj ljudi, kako završimo gradnju jednog kata, tako ga odmah uređujemo i opremamo jer će nam to u konačnici uštedjeti godinu dana u odnosu na to da najprije izgradimo zgradu, a onda je idemo opremati. Ima puno koordinacije i mogućnosti za nesporazum ili grešku, a s alatom poput ovog to se sve brzo uoči i još brže riješi. Bez ovog alata sam znao barem jedan dan u tjednu potrošiti na "papirologiju" u uredu, dok se sada svi ti dokumenti zapravo generiraju automatizmom u pdf-u", kaže nam Zadrobilek.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!