Piše: Zoran Vitas

Klasični ekonomist primijenit će neke od matematičkih i statističkih metoda kako bi anticipirao kretanja i trendove na nekom tržištu. Međutim, takve metode imaju jednu neispravljivu pogrešku. Oslanjaju se uglavnom na povijesne trendove i brojke, a to zapravo uopće nije garancija da će se ili neće neki trend u budućnosti ponoviti.

U Fordu to rade drugačije. Za predviđanje kretanja u društvu imaju Sheryl Connelly. Sheryl je futurolog, no ona se ne bavi barem približno točnim predviđanjem koliko će se automobila ili nekog komada opreme negdje prodati. Ona se zapravo uopće ne bavi automobilima, ali njezine projekcije

ključne su u odluci Fordova menadžmenta kakve će automobile, vrstu opreme ili motora ponuditi za nekoliko godina. Pomaže, dakle, da Ford ostane ispred, daleko ispred trendova izvan autoindustrije. Tu grupu kretanja naziva STEEP – socijalni, tehnološki, ekonomski, ekološki i politički trendovi.

Tek nakon njezinih predviđanja spomenuti će klasični ekonomisti prionuti svojim excel tablicama i napraviti proračune rasta (ili pada) tržišta. Sheryl smo imali zadovoljstvo upoznati i poslušati njezino predavanje na Fordovu testnom poligonu u Lommelu gdje smo kao jedini iz Hrvatske sudjelovali na događanju nazvanom Futures, dakle upoznali smo se s onim što će Ford nuditi u ne tako dalekoj budućnosti. A to sve je produkt i Sherylinih razmišljanja.

Futurologinju, koja ovaj posao u Fordu radi 10 godina, upitali smo može li se njezin posao nazvati poslom iz snova? – Da, ja zaista radim posao iz snova. Ispunjava me, zahtijeva da čitam, 95 posto svog vremena trošim na čitanje, a ako čitanje ne volite, ni ovaj posao neće vam se svidjeti. Stalno i puno učim. Sada već nisam jedina koja radi ovakav posao. I u Intelu, Nikeu i Disneyu, primjerice, imaju ljude koji se bave ovakvim predviđanjima, ali se ne zovu futurolozima. Surađujemo s njima jer se ne radi o konkurentskim kompanijama. Prije smo ovakve informacije kupovali, sada ih izrađujemo sami, kaže Sheryl i dodaje kako bi, da ne radi, sigurno bila u umjetnosti.

– Povijest se samo u nekim slučajevima ponavlja. Imamo naviku podcjenjivati događaje na dulje staze. Povijest koristimo samo kako bismo vidjeli kako će ljudi reagirati na različite krize. Recimo, kada nastupi kriza poput ove sadašnje, ljudi se počnu okretati sebi, vjeri. Kada nastupi ekonomski uspon, ponašaju se suprotno. Normalno, ima i pogrešaka, no u ovakvim se predviđanjima na njih može dovoljno rano utjecati. Recimo, pogriješili smo u srednjoj automobilskoj klasi. Tržište se segmentiralo, srednje su marke patile, ali ne zbog krize nego zbog većeg izbora. No predvidjeli smo i rast gladi za informacijom pa smo počeli nuditi sustav Sync u našim automobilima.

Dosad smo ih prodali više od pet milijuna – kaže Sheryl. Širina izbora upravo je stvar gdje Sheryl pomaže Fordu da mu se lakše obrati: – Imamo paradoks izbora gdje su ljudi preplavljeni ponudom. Ako uzmete da se novi automobil kupuje svakih pet do deset godina, onda je tu logično prepoznati

problem. Jedan je od načina da se tome doskoči pojednostavljenje automobila kao paketa u ponudi – otkriva. – Da se razumijemo, radi se o razdobljima od najmanje dvije pa do deset godina, kao da bitku na Zemlji gledate s Mjeseca – tražite trend. Sintetiziraju se ideje iz znanosti, zdravstva, politike, korporativnog svijeta kako bi se dobio uvid u neku bližu budućnost – opisuje kako zapravo izgleda njezin posao. Već se neko vrijeme, kaže, bavi izjavom jednog poznatog gerontologa koji je rekao da je čovjek koji će živjeti 150 godina već rođen. Kako se čovjek već približio prosječnoj granici od 80 godina, potrebno je upitati se kakva će biti kvaliteta života, kakva ekonomska struktura treba postojati da bi takva dugovječnost bila održiva.

10 trendova Sheryl Connelly

1. Visok rast populacije opterećuje ekonomiju i kupovnu moć. Tržišta poput Kine, Indije i Afrike neće izdržati rast svojeg stanovništva što će dovesti do manjkavosti u infrastrukturi, nekonzistentnih vladavina te većeg jaza između bogatih i siromašnih. Zato ta tržišta ipak nisu tržišta budućnosti
2. Starenje stanovništva u Japanu vodi do slabljenja proizvodnje. Do 2030. Japan će imati više umirovljenika nego radnika. Slabjet će ekonomija i BDP. Bit će manje novca za inovacije pa će tehnološka moć pasti.
3. Starenje populacije utječe na dizajn automobila. Bit će potrebno više tehnoloških novotarija kako bi se vozači i dalje služili automobilima kao što su to činili nekada.
4. Previše automobila na cestama natjerat će proizvođače da razmisle i o drugim načinima prijevoza.
5. Auti više nisu statusni simbol, mladi danas streme i drugim stvarima.
6. Tražit će se dostupnost i lakše korištenje. Kupovanje će postati “passe”, a unajmljivanje, dijeljenje i mijenjanje bit će normalno.
7. Vozila će biti putujući domovi gdje će se moći obavljati više zadataka zbog kojih bismo nekad morali ostati kod kuće.
8. Kupci više neće biti toliko zainteresirani za sam proizvod, već više za iskustvo koje nudi njegovo korištenje.
9. Više se pazi na potrošnju i okoliš jer tako kupci imaju osjećaj da pridonose općem dobru.
10. Zbog krize ljudi sve dulje i dulje zadržavaju svoja vozila. Tako ona moraju biti prilagodljiva, laka za upotrebu i višenamjenska.

Članak je izvorno objavljen u 9. broju magazina IQ

IQ je tiskani magazin za tehnologiju, znanost, internet, društvene mreže, gadgete i trendove, u izdanju Večernjeg lista.