Divovi u svijetu računalnih igara Minecraft, Supercell, Wargaming i King.com te divovi u svijetu streaminga glazbe Deezer, Spotify i SoundCloud ne dolaze iz SAD-a već iz Europe. Iako su startupi sa Starog kontinenta do prije nekoliko godina bili rijetka pojava, novo istraživanje Dow Jones Venture Sourcea, koje je objavio britanski Telegraph, ukazuje da smo na početku uzleta europskih startupa.

Prema podacima Dow Jones Venture Sourcea u prvih devet mjeseci lani investicije u europske startupe skočile su 40 posto u odnosu na godinu prije. U njih je uloženo 8,84 milijarde dolara. Usporedbe radi, cijela hrvatska brodogradnja za iduću godinu ugovorila je poslova u vrijednosti 1,75 milijardi dolara ili pet puta manje.

Malo poznati

Ben Holmes, investitor u poznatom londonskom fondu rizičnog kapitala Index-u kaže da u posljednjih šet investicijskih krugova ulagači bivaju sve suzdržaniji prema njihovom fondu, jer se nije dovoljno profilirao kao ulagač u europske startupe.

“Sve je vidljivije da je Skypeova prodaja eBayju za 2,6 milijardi dolara u rujnu 2005. godine bila prototip za ono što se sada događa”, kaže Holmes.

Samo lani u Europi se pojavilo 11 novih unicorn kompanija, odnosno startupa kojima su investitori vrijednost procijenili na više od milijardu dolara. Među njima su Farfetch, Funding Circle, TransferWise, Auto1 Group i Shazam.

Ivo Špigel, suosnivač Zagrebačkog inkubatora poduzetništva (ZIP), Tech.eu i autor knjige The European Startup Revolution kaže da danas više nije problem pronaći velike i uspješne europske startupe. “Prije bih rekao da se o uspješnim europskim startupima mnogo manje zna nego o onima iz SAD-a”, kaže Špigel.

Navodi primjer škotskog startupa FunDuela koji danas drži polovicu američkog tržišta fantasy sportske igre koja se prema američkim zakonima ne smatra klađenjem. Dodaje da za bračni par Nigela i Lesley Eccles malo tko u Europi zna, a vode biznis koji u SAD-u ima jedan od najpoznatijih brendova i obrće milijarde.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Špigel pojašnjava da u Europi ima još mnogo takvih primjera, a oni su najizraženiji u industriji računalnih igara i u svijetu streaminga online glazbe. “Prije je sinonim za glazbu bio Appleov iTunesa, ali to je prošlo vrijeme kada se glazba prodavala po donwloadu, dok sada kad online glazbom gospodare streaming servisi primat drže europski startupi poput Spotifyja, Deeezara i SoundClouda”, kaže Špigel.

Spotify je nastao u Štokholmu u Švedskoj, Deezer u Parizu u Francuskoj, a SoundCloud, iako su ga pokrenula dvojica Šveđana Alexander Ljung i Eric Wahlforss nastao je u Berlinu u Njemačkoj.

Nove veze

Špigel navodi da je to dobar primjer načina na koji se Europa mijenja na bolje. “Osnivači SoundClouda zaljubili su se u Berlin i tamo osnovali SoundCloud. Taj servis ima i ured u San Franciscu, ali to je manje važno. Europa se polako integrira i to pomaže startup sceni”, kaže Špigel.

Navodi da to ne znači da postoji jedno mjesto unutar EU koje je idealno za osnivanje startupa. Upravo suprotno, tvrdi Špigel. Istražujući za knjigu The European Startup Revolution, kaže, otkrio je da je svaki osnivač startupa tom pitanju pristupio drugačije i da startupi osnivaju posvuda po Europi. Postoji i naličje tog procesa, pojašnjava Špigel.

Europska zbilja

“Startupi u SAD-u su u prednosti nad onima u Europi, jer im je domaće tržište veće, ima više federalnih zakona, zajedničku valutu i nema granica, a to se očituje na mnogo načina”, kaže Špigel.

Navodi primjer zagrebačkog startupa Cinexia za kojeg kaže da unutar EU mora poslovati kroz tri poslovna subjekta. Jedan ima u Hrvatskoj, gdje je startup nastao. Drugi ima u Bugarskoj gdje je dobio investiciju i treći ima u Njemačkoj gdje zarađuje novac kroz aplikaciju Superpopcorn. “To je tri puta administracija i tri puta potreba da se integrira za jedan te isti posao i sve unutar Unije”, kaže Špigel.

Ne čudi stoga što američki fondovi rizičnog kapitala koji ulažu u startupe i dalje privlače više kapitala od onih iz EU. Prema podacima Dow Jones Venture Sourcea američki su VC fondovi u prva tri tromjesečja lani privukli četiri puta više kapitala ili 37,27 milijardi dolara za investicije u startupe. Špigel kaže da te brojke mogu zavarati. “U Europi ima kapitala za startupe u seed fazi, ali ga počinje manjkati kad stvari narastu. No, onda su već stvari toliko velike da su i fondovi iz SAD-a nadohvat ruke”, zaključuje Špigel.