“Energetskom autocestom povezat ćemo Hrvatsku s ostalim zemljama EU”

Autor: Borivoje Dokler , 09. studeni 2017. u 14:35
Prošle je godine u Zagrebu HEP pustio u rad prvu ultrabrzu solarnu punionicu snage 50 i 43 kW/Davor Višnjić/PIXSELL

Postoje razni modeli po kojima bi se usluga mogla komercijalizirati, no slijedi nam dosta izazovno razdoblje u kojem će se morati donijeti neka tržišna pravila, ističe Puzak.

S Domagojem Puzakom, voditelj tima za eMobilnost HEP grupe ragovarali smo o razvoju e-mobilnosti u Hrvatskoj, otvaranju novih ultrabrzih punionica te nužnoj komercijalizaciji postojeće g sustava. 

>>> NEXT-E i EK potpisali ugovor o postavljanja 252 brze i ultra brze punionice električnih vozila

Kako bi bila ukorak s energetskom strategijom Europske unije, HEP je pokrenuo projekt eMobilnost čiju osnovu čini ideja da se električna energija iz obnovljivih izvora koristi kao pogonsko gorivo za električna vozila. Koliko ste do sada otvorili javnih punionica za električna vozila i tko financira njihovo postavljanje?
HEP je kroz svoj razvojni projekt do sada postavio 50 javno dostupnih punionica pokrivši sve regije Republike Hrvatske kako bismo postigli osnovni cilj, a to je popularizacija e-mobilnosti kao jednog logičnog smjera u daljnjoj elektrifikaciji svakodnevnog života, odnosno u procesu  dekarbonizacije prometa. Upravo kako bismo na tržištu koje se tek kreira bili pružatelji usluge e-mobilnosti i operateri mreže javnih punionica, sve punionice postavljene su u potpunosti kroz našu investiciju, što uključuje nabavku same infrastrukture, ali i spoj na mrežu i buduće troškove potrošene energije, što prema sadašnjem statusu razvoja e-mobilnosti i brojci električnih vozila na našim prometnicama definitivno nije zanemariv  iznos.

Prometni stručnjaci često kao problem ističu činjenicu da se većina punionica nalazi u gradovima. Međutim, nedavno ste najavili otvaranje prvih punionica i na hrvatskim autocestama. Koliko će to olakšati putovanje električnim automobilima i učiniti Hrvatsku još zanimljivijom turističkom destinacijom?
Situaciju kokoš ili jaje imamo na svakom koraku tijekom naših aktivnosti i napora koje smo uložili tijekom zadnjih nekoliko godina. S jedne strane očekuje se veći broj električnih vozila tek kada se razvije infrastruktura, a s druge strane budući operateri punionica čekaju da se stekne kritična brojka korisnika te usluge. Istu stvar doživljavamo i na relaciji gradska – međugradska vožnja. Prvo se krenulo s urbanim središtima radi svih prednosti koje e-mobilnost donosi u zagađene gradove (smanjenje emisija štetnih plinova, smanjenje buke, zatvaranje gradskih središta za konvencionalna vozila, car sharing, povlašteni parking itd.), ali i radi ograničenog dometa trenutno dostupnih električnih vozila na tržištu. Pokrivanje autocesta je jedna šira priča i u nju smo kroz projekte EAST-E i NEXT-E krenuli kao ravnopravni partner s brojnim europskim tvrtkama, s kojima se kreira jedna međunarodna platforma koja će nas povezati u energetsku autocestu. Infrastruktura koja se postavlja na autoceste značajno je skuplja i tehnički zahtjevnija pa smo se okrenuli projektnim prijavama za sufinanciranje iz sredstava Europske unije. 

Koliko ste zadovoljni dosadašnjom suradnjom gradova i lokalnih uprava i samouprava u pogledu postavljanja punionica?
Pozitivna stvar je što velika većina gradova i lokalnih samouprava prepoznaje e-mobilnost kao dodatnu vrijednost koju mogu pružiti svojim stanovnicima, ali i gostima – turistima koji koriste električna vozila. Dosadašnja praksa podrazumijevala je korištenje javnih površina u vlasništvu gradova (parkirna mjesta) na koja se postavlja infrastruktura, sukladno svim odredbama Direktive 2014/94/EU.

 

50 javnih

punionica za električne automobile otvorio je HEP

Koliko je održiv postojeći sustav besplatnih punioca i razmišljate li već o komercijalizaciji?
Razvojna faza projekta omogućuje nam da puno toga naučimo, no činjenica je da energija nije besplatna. Besplatna usluga nikada nije komercijalno održiv i poželjan smjer, jer nas neće motivirati da nastavimo unaprjeđivati ovaj moderan pristup transportu. Ovo je faza u kojoj jednostavno svi moramo raditi zajedno kako bismo situaciju doveli do optimuma koji će omogućiti da na tržištu sudjeluje svatko tko u e-mobilnosti vidi dugoročno održiv biznis, i to obje strane tržišta – korisnici i operateri. Postoje razni modeli po kojima bi se usluga mogla komercijalizirati, no slijedi nam dosta izazovno razdoblje u kojem će se morati donijeti neka tržišna pravila, uz posebni naglasak na potrebu promjene trenutnog tarifnog modela, u kojem mali broj punjenja uz vrlo visoku angažiranu snagu kreira trošak punjenja veći od "tankanja" naših ljubimaca naftnim derivatima. Nitko ne bježi od budućeg rasta tih troškova, no u razvojnoj fazi ipak ćemo morati osmisliti još poneki (ne)financijski poticaj.

Mnogi vlasnici električnih automobila priželjkuju i više ultrabrzih punionica. Koliko ih je danas instalirano i je li realno očekivati da ih uskoro bude više po čitavoj Hrvatskoj?
 Svatko ima svoje želje i svatko ovo mlado tržište gleda iz svog aspekta. I mi bi, sa svoje strane, jako željeli da imamo punionice na svakom koraku – po mogućnosti one najbrže, odnosno najveće snage! No, s obje strane morat ćemo postupno i optimalno koračati prema naprijed. Ujednačen rast broja vozila s brojem punionica, razvoj baterija i povećanje dometa samih vozila, a samim time i daljnja potreba za povećanjem snage standardizirane opreme za punjenje. U sklopu od EU sufinanciranog projekata NEXT-E postavit ćemo i nekoliko ultrabrzih punionica od 150 kW pa ćemo vidjeti kakav će to izazvati impuls kod svih sudionika hrvatske e-mobilnosti.

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 224 automobila na električni pogon. Da li ste zadovoljni tom brojkom? Nedavno je najavljeno i ponovno pokretanje subvencija za električne automobile.
Ta brojka definitivno raste. No, činjenica je da smo najveći skok imali u vrijeme postojećih subvencija za kupnju takvih vozila. Moramo biti iskreni i naglasiti kako je najveći dio tih iznosa otišao na hibridna vozila koja nemaju mogućnost punjenja električnom energijom iz vanjskog izvora pa se nadamo kako će u najavljenom novom pozivu za subvencioniranje stvari biti postavljene  tako da e-mobilnost ipak ne ovisi samo o dobroj volji entuzijasta. Onih koji u električnim vozilima ne vide samo zamjenu za klasična vozila, već sve ono što nam se kroz e-mobilnost nudi kao novi koncept za unapređivanje svakodnevnog života u velikim gradovima.

Komentirajte prvi

New Report

Close