Hrvatska 3D podmornica na glasovno upravljanje žele istraživači i vojska

Lovro Stipanović, Martin Sokolović i Lovro Stipanović s mentorom Ivanom Vlainićem Lovro Stipanović, Martin Sokolović i Lovro Stipanović s mentorom Ivanom Vlainićem

Izum mladih Samoboraca osvojio Silicijsku dolinu i kinesku asocijaciju inovatora.

Osvojiti najviša priznanja za izum u svjetskom epicentru tehnoloških inovacija, američkoj Silicijskoj dolini, podvig je gotovo ravan uspjehu Vatrenih na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, s tom razlikom što su mladići iz Samobora - Josip Oroz, Lovro Stipanović i Martin Sokolović za inovaciju - 3D znanstvenu podmornicu - dobili i zlatnu medalju i posebno priznanje Kineske asocijacije inovatora, u konkurenciji 450 inovatora iz 25 zemalja svijeta.

Dečkima pod mentorstvom profesora Ivana Vlainića to je pošlo za rukom na Festivalu inovacija SVIIF 2018 od 2. do 4. srpnja u Santa Clari. Hrvatska reprezentacija inovatora, u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske, osvojila je tamo još po dvije zlatne i srebrne i jednu brončanu medalju. Trodimenzionalnom samoborskom plovilu to nije prva nagrada, krajem 2017. Samoborci su za nju dobili i zlatnu medalju i posebno priznanje Korejske agencije za promociju inovacija, na međunarodnoj izložbi inovacija - IENA 2017. u Nürnbergu u Njemačkoj, među 1000 inovacija iz 30 zemalja. Na podmornici Josip, Lovro i Martin rade posljednje tri godine, a počeli su u kabinetu profesora Vlainića u Srednjoj strukovnoj školi u Samoboru.

Široka primjena
"Upoznali smo se u školi i isti dan krenuli raditi na tom projektu. Svatko je imao predznanje i vlastite projekte i htjeli smo ih nadograditi", kažu mladići koje smo ulovili usred priprema za skoro veliko inovatorsko natjecanje u Kini. Kako opisuju, sve su odlučili "zakomplicirati vodom" i još k tome su naumili inovaciju potpuno isprintati u 3D printeru. Otuda su je i "krstili" kao 3D, jer čak 84 posto komponenti napravili su koristeći upravo ispis u tri dimenzije.

Josip Oroz sada studira na Fakultetu prometnih znanosti, Lovro Stipanović na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a Martin Sokolović još je učenik, a sve nam govore u prvom licu množine, kao tim, ne želeći ijednoga od sebe izdizati. A kako i što radi podmornica? "Podmornica ima osam motora koji omogućuju slobodu kretanja u svim osima, puno je veća od prvog modela, posjeduje solarno punjenje baterija i kontrolu preko bluetootha i interneta te ima ono najbitnije, neograničen domet. Preko GSM signala se povezuje na mobilni internet pa bilo gdje u svijetu možemo slati i primati podatke za nju. Uz upravljanje pomoću aplikacije, nadogradili smo i glasovno upravljanje, a to je ono što na svim sajmovima izaziva oduševljenje", objašnjavaju performanse nevelikog "uređaja", duljine možda metar.

Da bi stvorili tako funkcionalno, nazovimo ga i "smart" plovilo, potrebna su velika ulaganja i procjenjuju da bi njegov osnovni model koštao oko 1500 eura kad bi krenuo u serijsku proizvodnju. Jasno, cijena raste ovisno o opremi na zahtjev kupca, korisnika. Podmornica, navode samoborski inovatori, ima široku primjenu zbog svih opisanih značajki i povezanosti s kamerom koja u realnom vremenu prenosi sliku, pa je upotrebljiva za istraživanje morskog ili jezerskog dna, čak i za traženje utopljenika. 

Ne žele otići iz Hrvatske
"Prolaskom kroz natjecanja i sajmove ova 3D znanstvena podmornica zaista daje ambicije koje upućuju da postoji zainteresiranost tržišta i čak smo dobili i razne ponude, među ostalim se za nju interesira i vojska. No, sve držimo na distanci, gledajući kako bismo trebali najbolje postupiti", kažu tvorci podmornice, ponovno napominjući da su za proizvodnju nužna dodatna ulaganja. Isto tako, model predstavljen u Americi nije i završni, jer ga se stalno nadograđuje, uvažavanjem prijedloga i ideja drugih kolega.

"Podmornica tako 'raste' od natjecanja do natjecanja i svaki put ima sve bolje specifikacije", kažu. Kao mladi ljudi već duboko "uronjeni" u primjene naprednih tehnologija, Oroz, Stipanović i Sokolović uviđaju i kako se s tim nosi hrvatski školski sustav. "Školstvo pokušava uhvatiti korak s novim strukama i idu u dobrom smjeru, ali mislimo da ćemo uvijek biti par koraka iza vodećih tehnološki razvijenih zemalja. U našoj školi u Samoboru radi se za pohvalu, uvode nova zanimanja koja pokazuju veći interes, ali ne ukidaju deficitarna zanimanja jer su takva po završetku obrazovanja tražena na tržištu rada. Škola pokazuje interes za nabavu moderne opreme za nove predmete kao što su npr. aditivne tehnologije i pametne kuće", kažu momci koji nakon završenog fakulteta ne misle otići iz Hrvatske, kao dosta njihovih vršnjaka. U tome djeluju odlučni.

"Nastojat ćemo pokrenuti nešto u Hrvatskoj. Ne namjeravamo ići izvan granica Hrvatske jer smo baš u našoj domovini cijelu karijeru i započeli. Odlazak u inozemstvo bio bi po nama loš potez jer bismo se ubrzo mogli zaposliti negdje, a nama nikako nije cilj našim znanjem i vještinama nekog drugog gurati naprijed, nego samo same sebe", zaključuju nadareni samoborski inovatori.

Stručno usavršavanje nastavnika

Kako mlade pridobiti za STEM
"Budući da je STEM akronim koji se rabi zadnje dvije godine (Science, Technology, Engineering, Mathematics, op.a.), mnogi misle da je to novost, no zapravo je nešto što se provlači godinama kroz sustav obrazovanja. Najvažnije je da se u što ranijoj dobi prepozna talent učenika i što prije ga se usmjeri prema dijelu STEM-a za koji je zainteresiran, već u osnovnoj školi", kaže profosor Ivan Vlainić. Uvjet za to je i reforma obrazovanja s kvalitetnim nacionalnim kurikulumom s jasnim smjernicama, bez ideologije i to, smatra, mora biti strateška odrednica države.  "Provođenje takvog kurikuluma moguće je isključivo ako imamo educirane nastavnike koji se trajno stručno usavršavaju da bi uz najmoderniju opremu mogli prenositi znanje na učenike. U ovom području svakih 3-5 godina se udvostručuje sadržaj novih tehnologija pa i mi nastavnici moramo učiti. Tome bi pomoglo i povećanje satnice tehničkog odgoja u osnovnoj školi, kakva je bila nekad, te sustav prepoznavanja i nagrađivanja izvrsnosti učenika i nastavnika", osvrće se  Vlainić na mogućnosti razvoja školstva u Hrvatskoj.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve