Ove godine već su tri zrakoplovne kompanije proglasile stečaj, a ovo ih najviše "ubija"

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Ove su godine već tri kompanije proglasile stečaj.

Izreka o “maloj bari s puno krokodila” izvrsno opisuje stanje na europskom nebu s kojeg su samo ove godine “pale” tri zrakoplovne kompanije. Nakon talijanskog nacionalnog zračnog prijevoznika Alitalije, pa druge njemačke kompanije po veličini Air Berlina, prošloga je tjedna nakon 48 godina rada “ključ u bravu” morao staviti i britanski Monarch Airlines. To je najveći stečaj nekog zrakoplovnog prijevoznika na Otoku zbog kojeg je 900.000 putnika ostalo bez prijevoza.

Uspon niskotarifnih tvrtki

No, Monarch je muku mučio s financijama već duže vrijeme. Financial Times objavio je jučer kako je prošle godine američki Boeing ubrizgao 100 milijuna funti u Monarch. Novac je trebao biti iskorišten za zamjenu Airbusovih zrakoplova s Boeingovim tijekom 2018. i 2021. godine. Kako sada stvari stoje, za Boeing je to propala investicija. No, svim trima kompanijama koje su otišle u stečaj zajedničko je što su izgubile bitku od niskotarifnih kompanija na preusitnjenom europskom tržištu.

Naime, europsko tržište kratkolinijskih letova u posljednja dva desetljeća postalo je iznimno konkurentno agresivnim ulaskom jeftinijih prijevoznika koje simboliziraju irski Ryanair i britanski easyJet. Još prije 15 godina niskotarifni prijevoznici imali su svega devet posto udjela na europskom tržištu. Danas drže 43 posto. To je dovelo do temeljite promjene na tržištu jer i tradicionalni prijevoznici sve više primjenjuju oprobane i uspješne prakse niskotarifnih kompanija, poput naplaćivanja prtljage.

 

Pregovori s easyJetom

Pregovori između posrnule njemačke zrakoplovne kompanije Air Berlin i britanskog niskotarifnog prijevoznika easyJet o preuzimanju dijela flote na rubu su propasti, piše u ponedjeljak njemački tisak. Napisi se pozivaju na upućene izvore koji tvrde da je easyJet smanjio svoju ponudu za zrakoplove za 50 milijuna eura. Uz to, Air Berlin ima problema i u pregovorima s Lufthansom oko prava slijetanja na berlinski aerodrom Tegel te Düsseldorf. Ako pregovori s easyJetom uistinu propadnu, Air Berlin mora pronaći alternativno rješenje do kraja ovog mjeseca jer će u suprotnom u potpunosti ostati bez novca.

Pad cijena nafte posljednjih godina doveo je do značajnog pojeftinjenja kerozina, a što je dodatno zakompliciralo situaciju. “Dio kompanija zbog jeftinog goriva odlučio se na povećanje kapaciteta. Međutim, ovdje postoji samoregulirajući mehanizam - skok kapaciteta doveo je do pada prihoda, a oni koji to ne mogu izdržati nestaju”, ocjenjuje za Financial Times Jonathan Wober, analitičar zrakoplovnog tržišta u CAPA središtu za zrakoplovstvo.

Španjolski poučak

Skok kapaciteta najjasnije se ogleda u slučaju Španjolske. Zbog nestabilne političke situacije prijevoznici su u posljednje dvije godine smanjili broj letova prema Egiptu, Turskoj i Tunisu. Posljedični porast turističkog interesa za Španjolsku doveo je do povećanja kapaciteta u dvije godine za 16 milijuna sjedala. Ključna je bila prošla godina kada su kapaciteti porasli 14 posto. “Na zrelom tržištu to je praktički neviđena stopa rasta”, tvrdi John Grant iz konzultantske kuće OAG.

Drugi veliki problem je izrazita rascjepkanost europskog tržišta, posebice u usporedbi s američkim. Tako najvećih šest zrakoplovnih prijevoznika iz SAD-a drži 90 posto kapaciteta na tamošnjem tržištu dok šest najvećih iz Europe imaju tek 43 posto. Štoviše, europsko je tržište najnapučenije na svijetu. Na aerodrome “starog kontinenta” slijeće 217 kompanija, a na sjevernoameričke tek stotinu, pokazuju podaci OAG-a. Fragmentiranost dovodi do niže profitabilnosti. Procjene međunarodne zrakoplovne organizacije IATA pokazuju da će američki prijevoznici ove godine ostvariti dobit od 15,4 milijardi dolara, a europski 7,4 milijarde dolara.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!