U energetskoj utrci ugljen ipak pobjeđuje plin?

S ekoaspekta povratak ugljenu korak je unatrag, no razumljiva je logika tvrtki koje su već revidirale naniže rezultate za 2013. zbog plinskih elektrana S ekoaspekta povratak ugljenu korak je unatrag, no razumljiva je logika tvrtki koje su već revidirale naniže rezultate za 2013. zbog plinskih elektrana

Europske energetske tvrtke trebale bi za oko 30% srezati broj elektrana na fosilna goriva. S obzirom na stanje s cijenama plina, čini se da će plinske elektrane biti prve na udaru, a ne one na uljen.

Samo tri godine nakon što je najveća njemačka energetska kompanija E.On uložila 400 milijuna eura u gradnju velike elektrane na plin, ona bi već potkraj ovoga mjeseca mogla biti zatvorena jer umjesto struje stvara velike gubitke.

Elektrana Irsching-5 u Bavarskoj radila je prošle godine sa samo 25 posto kapaciteta jer je pad cijena energije rezultirao time da korištenje plina kao energenta nije nikad bilo neprofitabilnije. Njemačka nije jedina koja se mora nositi s tim problemom, on je prisutan u gotovo cijeloj Europi. Tako i španjolska Centrica i francuski GdF Suez planiraju zatvaranje plinskih elektrana. Usporavanje europskoga gospodarstva dramatično je srezalo potražnju za strujom, a tmurne oblake nad budućnost plinskih postrojenja nadvili su jeftin ugljen, sve dostupnija struja iz obnovljivih izvora, kao i pad cijene u trgovini emisijama stakleničkih plinova. Masovniji prelazak na ugljen kao energent utjecao bi na okoliš, ali i na ekonomiju.

Pojačano korištenje ugljena kao energenta povećalo bi emisije CO2 koje Europa već dugo pokušava zauzdati. To bi dodatno smanjilo profitabilnost plinskih elektrana na Starom kontinentu, koje stvaraju gotovo četvrtinu potrebne struje, ali bi ujedno smanjilo tržište distributera plina, od kojih je najveći ruski Gazprom."Plinske elektrane ne rade tri od četiri dana. Ta je industrija u krizi zbog prevelikih kapaciteta", poručio je potkraj veljače Gérard Mestrallet, izvršni direktor GdF Sueza. Potvrdio je kako su plinske elektrane neprofitabilne i u Francuskoj, a bolja situacija nije ni u Nizozemskoj, Španjolskoj i Češkoj, dok prema podacima Bloomberga u Velikoj Britaniji jedva pokrivaju troškove rada. 

Sporni ekoučinci 
Sve to upućuje na zaključak da je odluka Vlade RH da se Plomin C gradi na ugljen u postojećim uvjetima bila i više nego opravdana."U ovom trenutku ugljen je oko dva do tri puta jeftiniji od plina, i to od plina koji plaća HEP kao najveći potrošač i koji je stoga za njega najjeftiniji. Usto, kod plina postoji više problema. S jedne strane je cijena, a s druge dobavni pravci. Hrvatska jednostavno nema dovoljno plina", kaže Željko Bogdan, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i predsjednik Znanstveno-stručnog savjeta, stručnog skupa iz područja energetike i obnovljivih izvora.Ne drži vodu ni priča da bi korištenje ugljena kao energenta u Plominu C imalo negativne ekološke učinke, ističe Bogdan. Naime, dvije zagrebačke termoelektrane toplane najveći dio zime, kada je potrošnja plina velika, rade na mazut, što sa stajališta utjecaja na okoliš nije dobro."U tom je mazutu velik udio sumpora, a ta postrojenja nemaju odsumporavanje, i to sve odlazi u zagrebački zrak koji udiše oko 800.000 stanovnika. S druge strane, diže se buka zbog sumpora u Plominu, koji koristi ugljen s manje od jedan posto sumpora i u ovom trenutku ima 70-postotno odsumporavanje, dok bi novi blok trebao imati 95-postotno odsumporavanje, što znači da će u odnosu na zagrebačke termoelektrane-toplane biti u mnogo povoljnijem položaju. Da ne govorim o tome da je ondje mnogo manje stanovnika", ističe Bogdan.

Što se tiče TE Plomin C, treba znati da se velike termoelektrane mogu graditi u pravilu tamo gdje ima vode za hlađenje. Usto, u Plominu već postoji elektrana na ugljen, a i sva infrastruktura. Dovoz ugljena najjeftiniji je morem i pravci su diferencirani jer ga se može nabavljati, primjerice, iz Australije, Južne Amerike, ili Rusije."Plin je povoljniji s gledišta utjecaja na okoliš, iako i pri njegovu izgaranju nastaju emisije CO2, ali oko upola manje nego kod ugljena. No, električna energija iz ugljena osjetno je jeftinija od one iz plina. Ako se u budućnosti europska regulativa pooštri, situacija će se možda promijeniti. Još se ne zna koliko bi trebao stajati certifikat, odnosno dozvola za emisiju jedne tone CO2. No, ako se tržište razvije, mislim da ta cijena neće otići previsoko", ističe Bogdan. Dodaje kako već godinama gubimo vrijeme izradama studija utjecaja na okoliš i zahtjevima "zelenih" da nova elektrana udovolji svim mogućim i nemogućim uvjetima, dok se u Kini svaki tjedan u posljednjih šest-sedam godina pušta u pogon novih 1000 MW iz termoelektrana."I sada ćemo mi spašavati svijet sa 500 MW? Takva elektrana poštovat će sve stroge europske propise", ističe Bogdan. 

Revizija planova
Doduše, u obzir bi mogla doći i nuklearna energija, ali kako se danas grade veliki blokovi, oni su za naš elektroenergetski sustav preveliki i mnogo skuplji. Usto, tu su zakonska ograničenja. "Kako sada stvari stoje i koliko mogu pogledati unaprijed, novi energetski blok na ugljen čini mi se razumnim rješenjem", kaže Bogdan i dodaje kako se nove elektrane u Hrvatskoj moraju graditi unatoč trenutačno povoljnoj situaciji. Naime, zbog slabosti našega gospodarstava, ali i zemalja okruženja, još se može nabaviti relativno jeftina struja, po 50-60 eura/MW h. S novim postrojenjima teško možemo postići tu cijenu. No, električna energija strateški je proizvod, ali i ogledalo životnog standarda pojedinih zemalja. "Nama treba nova snaga oko 1500 MW. Pritom se najbrže mogu izgraditi vjetroelektrane, i to već za šest mjeseci ako je ispitana lokacija. One su u ovom trenutku jako isplative zbog poticaja i trenutačno se popunjavaju najbolje lokacije.

Ono što može biti prepreka je 'plafon' elektroenergetskog sustava za preuzimanje 1200 MW iz vjetroelektrana, iako HEP i Energetski institut Hrvoje Požar smatraju da bi snaga veća od 350-400 MW u ovom trenutku za hrvatski elektroenergetski sustav bila velik problem. Zbog toga bi nam trebale nove reverzibilne hidroelektrane, ali i za njihovu gradnju treba nekoliko godina. Ne vidim stoga kako ćemo 'pokriti' snagu predviđenih vjetroelektrana u vrijeme kada vjetar ne puše, osim snagom novih konvencionalnih elektrana. Iako sam za poštovanje svega što od nas traži Europska unija, mislim da su zasad konvencionalni izvori za Hrvatsku rješenje koje se ne može zaobići", objašnjava Bogdan. Očito će i EU morati preispitati ono što je već dogovoreno. S obzirom na povećanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora poput vjetra i sunca, europske energetske kompanije trebale bi za oko 30 posto srezati broj elektrana na fosilna goriva, ističe analitičar UBS-a Per Larkin. S obzirom na stanje s cijenama plina, izgledno je da će upravo plinske elektrane biti prve na udaru, a ne, kako se planiralo, one na uljen.Profesor energetske politike na Oxfordu Dieter Helm ističe kako je  "s ekološkog aspekta povratak ugljenu kao energentu veliki korak unazad", ali ni on ne može kontrirati logici kompanija poput E.On-a i GdF-a, koje su već morale revidirati naniže poslovne rezultate za ovu godinu zbog neisplativosti plinskih elektrana.

A kako procjenjuju analitičari UBS-a, promjena negativnog trenda moguća je jedino uz daljnja zatvaranja elektrana na plin. Španjolska Centrica razmatra zatvaranje najmanje jedne plinske elektrane u Velikoj Britaniji još ove godine. E.On je već iz elektroenergetske mreže isključio dvije plinske elektrane, no drži ih u pričuvi samo za razdoblja najveće potražnje za strujom. U njemačkom RWE-u elektrane rade s gotovo pola kapaciteta, a Uprava je najavila kako će na šest mjeseci zatvoriti dvije.Najveći problemi bi se pak mogli pojaviti u Velikoj Britanji i Njemačkoj. Britanski regulator Ofgem upozorio je na to da bi ta država mogla imati manjak energetskog kapaciteta jer se rezanje proizvodnje u plinskim elektranama poklopilo sa zatvaranjem onih na ugljen zbog propisa o zaštiti okoliša. U Njemačkoj je pak problem to što država ne namjerava revidirati odluku o gašenju nuklearnih elektrana, koje su, uz obnovljive izvore, trebale nadomjestiti upravo plinske.Kako bilo, elektrane će se sigurno zatvarati dok se ne premosti jaz između cijena struje i plina. 

Popušta ruski stisak

Pad potražnje za plinom 

Nepovoljan omjer cijene struje i plina utjecao je i na Rusiju, kao jednog od glavnih opskrbljivača Europe plinom. Tako će potražnja pasti na 550 milijardi prostornih metara plina u 2015. godini, što je 3,5 posto manje nego 2010., prognozira Međunarodna agencija za energiju (IEA). Zato je i Gazprom još prošle godine prestao biti najveći europski dobavljač plina, a zasjenila ga je Norveška, podaci su Société Généralea.

Nuklearna renesansa

Francuzi i Amerikanci u fuzijskom biznisu

Iako je havarija u Fukušimi usporila, a u Njemačkoj i potpuno zaustavila, gradnju nuklearnih elektrana, snaga atoma sve je atraktivnija. Francuzi proizvode više od 80% struje iz nuklearnih elektrana, a ondje se gradi i eksperimentalni fuzijski reaktor. Projekt ITER financiraju i vode EU, Indija, Japan, Kina, Južna Koreja i SAD. EU podmiruje 45 posto troškova, a ostale članice daju po devet posto. ITER je dizajniran za proizvodnju 500 megavata izlazne snage sa 50 megavata ulazne snage. Gradnja postrojenja počela je 2007., a trebao bi proraditi 2019. Već je razrađen i projekt prve komercijalne demonstracijske fuzijske elektrane DEMIO, koji bi nakon projekta ITER trebao donijeti fuzijsku energiju na komercijalno tržište. Amerikanci pak ne računaju samo na međunarodne partnere po pitanju fuzije, pa se u gradnju te vrste reaktora upustio i Lockheed. Bill Gates pak financira tvrtku Terrapower, koja razvija reaktor putujućih valova.

Minus obnovljivih

'Ne proizvodimo sami ni stupove za vjetroelektrane'

Željko Bogdan upozorava da to da ni za obnovljive ni za konvencionalne izvore nemamo vlastitu proizvodnju opreme. Čak se ni stupovi za vjetroelektrane i generatori ne rade u Hrvatskoj. "Trebali bismo naći način da stimuliramo ugradnju domaće opreme, naravno ako zadovoljava sve tehničke norme. Što se tiče sunčeve energije, ona je daleko skuplja i pitanje je koliko je potrebna siromašnoj Hrvatskoj. Kažu da se tu otvaraju nova radna mjesta, ali na čemu? Možda u montaži, ali kakvu proizvodnju imamo? Samo sklapamo uvezenu opremu", kaže Bogdan.

Komentari (4)
  • jb39391
    jb39391 17:09 28.3.2013.

    Generatori za vjetroagregate kao i cijeli vjetroagregati se proizvode u Hrvatskoj: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vjetroelektrana_Pometeno_Brdo. [hr.wikipedia.org]

  • Lukica
    Lukica 11:20 26.3.2013.

    Ugljen i plin se ne koriste u istoj točci u energetskom sustavu. termoelektrane na ugljen se koriste kao bazne elektrane, te većinom one rade u kontinuiranom modu po cijeli dan. Plinske termoelektrane se koriste kao vršne elektrane kad je električna energija najskuplja. Glupo je uopće uspoređeivati, solare, ugljen, plin, nuklearnu i hidro-akumulaciju. Cijena električne energije se mijenaj na tržištu svakih 10 minuta, i po danu je pet puta skuplja nego po noći i rano ujutro….

  • patkovic
    patkovic 23:55 24.3.2013.

    dok su gradovi smrdili na ugljen dotle je i bilo beskamatne love

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!