Srbi strahuju da će im Todorić uništiti konkurentnost

Ivica Todorić, prvi čovjek koncerna Agrokor/PIX Ivica Todorić, prvi čovjek koncerna Agrokor/PIX

Ako Agrokor preuzme Mercator u Srbiji bi pokrivao oko 35 posto tržišta, dok belgijski Delhaize već drži oko 32 posto.

U Srbiji postoji otvoreni strah od potencijalnog Agrokorovog preuzimanja Mercatora, koji pokriva gotovo 20 posto srpskog maloprodajnog tržišta.

Naime procjenjuje se kako bi se tom akvizicijom smanjila konkurentnost na maloprodajnom tržištu, što bi moglo dovesti do rasta cijena za koje se i sada smatra da su previsoke u odnosu na zemlje okruženja i na platnu sposobnost stanovništva. Spajanjem Mercatora i Idee novi trgovački lanac pokrivao bi oko 35 posto maloprodajnog tržišta.Kupnjom Mercatora, Agrokor, koji je vlasnik srpskog trgovačkog lanca Idea, bi s belgijskom kućom Delhaize, koja je od Delte Miroslava Miškovića kupila maloprodajni lanac Maxi, pokrivao 67 posto srpskog maloprodajnog tržišta. Time bi, prema ocjeni društava za zaštitu potrošača, nastala realna opasnost da dva glavna igrača mogu diktirali uvjete prodaje, što bi išlo u njihovu korist, a na štetu građana.

Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta potrošača, smatra kako je opasnost veća od samog spajanja Merkatora i Idee i proizlazi iz pogrešne državne strategije koja ne čini dovoljno napora u povezivanju malih trgovaca, kako bi mogli konkurirati velikim trgovačkim lancima kod kojih je uočena ujednačenost cijena. Bogosavljević smatra kako to upućuje na to da među velikim trgovcima postoji dogovorena cjenovna politika. Kupnjom Mercatora, Agrokor bi veličinom prodajnih kapaciteta približio Delhaizeu, ali ne bi pokrivao 40 posto tržišta, što je  zakonsku granicu za stjecanje monopolskog položaja. Zato srpska Komisija za zaštitu konkurencije ne može utjecati na Agrokorovu kupnju Mercatora, iako bi time došlo do okrupnjavanja maloprodajnog tržišta na kojem bi vladao duopol dva strana trgovačka lanca.Potrošači u Srbiji već godinama očekuju da na srpsko tržište dođu i drugi poznati inozemni trgovački lanci, poput njemačkog  Lidla, francuskog Carrefoura i švedske Ikee, ali se oni, osim praćenja zbivanja na srpskom tržištu teško odlučuju na investiranje. Oprez je uvećan nakon što je kupovna moć stanovništva lani pala za 12 posto, pa je upitno koliko je isplativo ulagati kapital u zemlji u kojoj se potrošnja gotovo svela na kupnju kruha i mlijeka.

Doduše, Lidl je najavio gradnju 20 prodajnih objekata, ali to je premalo da bi mogao bitnije utjecati na promjenu odnosa snaga u trgovini osnovnim živežnim namirnicama.I francuski Carrefour je, preko Delte najavio dolazak u Srbiju, otvaranjem prodajnog prostora u Deltinom Planet trgovačkom centru, čija gradnja još nije ni počela, a upitno je hoće li Mišković, s obzirom na to da je u istražnom zatvoru i u velikoj nemilosti aktualne vlasti, spreman ući u realizaciju projekta vrijednog više od 150 milijuna eura.Srpska javnost za postojeće stanje u maloprodaji krivicu svaljuju na vladajuće strukture koje su dopustilo Miškoviću, u vrijeme njegovog velikog utjecaja na odlučivanje državnih institucija, kupnju dva najveća srpska maloprodajna lanca, C marketa i Pekabete,  i tako stvori monopol na maloprodajnom tržištu čime mu je omogućeno uvećavanje bogastva.

Komentari (1)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!