Odluka o produljenju ograničenja zapošljavanja hrvatskih radnika u Sloveniji za još dvije godine, koju je slovenska tehnička vlada usvojila prošlog tjedna kosi se sa stvarnim potrebama slovenskog gospodarstva, upozoravaju tamošnja ministarstva, gospodarske komore, agencije za zapošljavanje i gospodarstvenici. Ministarstvo gospodarstva je upozorilo da je Slovenija zemlja članica Europske unije koja jamči načela slobodnog kretanja roba, ljudi i usluga.

"U vrijeme kada tvrtke ne pronalaze odgovarajući kadar i kada su Slovenci zaposleni u susjednim zemljama, više si ne možemo priuštiti takvu mjeru. Svaka radna dozvola je vremenski ograničena i onemogućava poslodavcu dugoročno planiranje strukture zaposlenika, ali također iziskuje ulaganje u radnike", poručili su. 

Razlika u plaćama
O tome hoće li slovensko tržište rada ostati zatvoreno ukupno sedam godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju Slovenija mora odlučiti, te o rješenju obavijestiti Europsku komisiju (EK) do kraja lipnja ove godine, s time da se s navedenim prijedlogom ne slaže ni Slovenska gospodarska komora koja upozorava na efekt "autogola".  Upozoravaju da bi takva zabrana, koju pri tome nazivaju kontroverznom i štetnom, svakako dovela do zapošljavanju drugih stranih državljana te da bi sve skupa destabiliziralo trenutno tržište. 

Kako tvrdi glavni analitičar Komore za trgovinu i industriju Slovenije Bojan Ivanc, a prenosi Dnevnik, hrvatski su radnici uglavnom zaposleni u djelatnostima, regijama i unutar profesionalnih profila u kojima nisu konkurentni nezaposlenima u Sloveniji. Pojedini slovenski mediji, navela je i Hina, smatraju k tome i da Hrvatima slovensko tržište rada zbog ne tako velike razlike u plaćama u odnosu na nacionalni prosjek i nije pretjerano zanimljivo, za razliku od uvjeta u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj.  Odluka o potencijalnoj zabrani zapošljavanja Hrvata u Sloveniji kompleksna je iz još jednog razloga, a to je činjenica da traženju prvog zaposlenja u Sloveniji ne mogu prionuti ni hrvatski studenti koji fakultet završe na tamošnjim fakultetima. 

Nezadovoljni poslodavci
Najavom slovenske vlade nisu zadovoljni ni u tvrtkama blizu hrvatsko-slovenske granice kao što je tvornica tekstila Beti Metlika, koja zapošljava 15 do 20 posto hrvatskih radnika.  Otvaranje tržišta rada, pak, moglo bi povećati interes tzv. "dnevnih migranata", odnosno radnika naseljenijih uz granicu Hrvatske i Slovenije od Varaždina, Zaprešića, Samobora, Karlovca do Rijeke i Istre.

Prema procjenama, radi se o dodatnih pet do osam tisuća ljudi koji su bolje obrazovani od radnika s istoka Europe, al i dalje u nedovoljnom broju za pokrivanje svih potreba slovenskog tržišta rada.  "Time bi se uvelike oporavila poduzeća i ekonomija u slovenskoj Istri, čitavoj Dolenjskoj, kao i u Prekmurju i Podravju", komentirao je i direktor slovenske agencije za zapošljavanje Kariera.  Slovenija svoje ograničenje zapošljavanja Hrvata može prolongirati na najviše sedam godina od ulaska Hrvatske u EU, što znači da bi najava dvogodišnje zabrane bila posljednje produljenje. Velika Britanija takvu zabranu ukida s prvim danom srpnja ove godine. 

Gdje rade?

Najviše u proizvodnji
Prošle je godine u Sloveniji bilo zaposleno oko 6350 Hrvata ili šest puta manje nego radnika iz BiH te manje od desetine od broja ukupno zaposlenih stranaca iz EU i trećih zemalja. Pri tome 28% Hrvata radi u proizvodnji, petina je u izgradnji, 14% u transportu i skladištu te 7% u trgovini i ugostiteljstvu. Riječ je o radnicima većinom strukovnog obrazovanja i profilu poslova kao što su vozači teških kamiona, alatni proizvođači i električari.