Nakon što je Zapad uveo sankcije Rusiji, velike su se tvrtke prisiljene osigurati od rizika vezanog za nemogućnost vršenja operacija s američkim dolarima i zato prelaze na drugu valutu. Kao alternativa izabrani su hongkonški dolar i kineski juan. Tako su tvrtke Megafon, najveći ruski operater mobilne telefonije i rudarsko-metalurška tvrtka Norilsk nikal prenijele dio svojih slobodnih sredstava u hongkonške dolare.

Kako su poručili iz Megafona, piše Ruski vjesnik, kompanija je razmjestila sredstva u kineske banke kako bi pojednostavila transakcije s kineskom kompanijom Huawei koja je glavni dobavljač opreme za mreže Megafona, ali i “da bi ograničila rizike vezane za moguće poteškoće u radu s europskim bankama”. Na kraju drugog kvartala Megafon je u bankarskim depozitima imao 3 milijarde rubalja, a sada je 40 posto depozita konvertirano u honkonšku valutu, dok je 60 posto i dalje u rubljima. Slično je postupio Norilsk nikal. I ta je kompanija konvertirala dio slobodne gotovine u honkonške dolare. Kako javlja Interfaks to je učinjeno radi diverzifikacije deviznih rezervi i smanjenja rizika, a i da bi se u budućnosti transakcije na azijskom tržištu mogle vršiti u lokalnoj valuti.

Direktor Ujedinjene korporacije za brodogradnju, koja je također pod sankcijama, Aleksej Rahmanov nemedavno je pak izjavio za Kommersant da će korporacija “za potrebe tržišne suradnje” morati tražiti alternativnu valutu i da joj “prijedlog korištenja juana ne izgleda kao fantazija”.

Međutim, kako objašnjavaju spomenuti izvori, zasada ne postoje problemi s novčanim transankcijama ni u jednoj valuti, pa ni u dolarima. “Zasad sve to više izgleda kao politički potez”, izjavio je za Ruski vjesnik Ilja Balakirjev, glavni analitičar investicijske tvrtke UFS. “ Tvrtke se vjerojatno boje da se situacija sa sankcijama može još pogoršati i u najgorem slučaju mogu stradati računi ruskih kompanija u zapadnim bankama. Ruske bi se tvrtke i inače mogle naći u situaciji da nijedna banka na Zapadu ne želi s njima surađivati​​”, objašnjava.

Honkonški dolar je  posljednjih 30 godina bio čvrsto vezan za američki dolar. To je zapravo njegov potpuni ekvivalent koji podrazumijeva gotovo iste devizne rizike.

“Ako je tvrtkama potrebna valuta koja bi bila ‘kao dolar, ali nije dolar’, onda je to dobar izbor, jer je oprezan u ekonomskom smislu i ujedno je politički prihvatljiv”, istakao je Balakirjev.  To je konvertibilna valuta, koja se može slobodno koristiti u međunarodnim transakcijama. Kineski juan je, naprotiv, valuta čijim tečajem upravlja Narodna banka Kine i vezuje ga za “košaricu valuta”. Posljednjih je godina tečaj juana relativno stabilan, ali on zapravo može biti izmijenjen voljom Narodne banke Kine kao njegovog regulatora. Pri tome Kini odgovara kada je juan jeftin, a njegov tečaj po paritetu kupovne moći nekoliko puta manji od realnog. 

“Očekuje se da će juan u srednjoročnoj perspektivi jačati. Prijenos novca u juan može biti način da se zaradi na dinamici promjene tečaja, ali i mogućnost da se pojednostave transakcije prilikom izvoza u Kinu. Time se, međutim, povećava rizik, jer je ta valuta u potpunosti pod kontrolom kineske strane i nije konvertibilna”, objašnjava Balakirjev.

Inovativna platforma

Hrvatska uz Stories transformira hrvatsku premium turističku ponudu

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice