Rast turske ekonomije ruši valutu i pritišće Dogusov dug

Vlasnik Dogus Holdinga Ferit Sahenk/Davor Višnjić/PIXSELL Vlasnik Dogus Holdinga Ferit Sahenk/Davor Višnjić/PIXSELL

Lira slabi zbog zabrinutosti u pregrijavanje turskog gospodarstva zbog čega konglomerat ima problema s otplatom dijela duga.

Zahuktala turska ekonomija sve negativnije utječe na tečaj lire što pak povećava pritisak na zadužena poduzeća. Među prvim žrtvama takvog razvoja događaja postao je Doguş Holding, jedna od tri najveće privatne kompanije u Turskoj s poslovnim operacijama i u hrvatskom turizmu. Kako agencije prenose nedavne navode turskog dnevnog lista Hürriyet, konglomerat čiji portfelj broji  udjele u više od 250 kompanija u pregovorima je sa skupinom od 10 banaka oko restrukturiranja dijela od 5,8 milijardi dolara duga.

Kritično manje od polovice
Krajem prošle godine ukupna zaduženost Do?uşa iznosila je, preračunato u domaću valutu, 23,5 milijardi turskih lira, 11 posto više nego godinu ranije. Ove godine na naplatu dospijeva 7,5 milijardi lira. Što se tiče valutne i ročne strukture, krediti vrijedni oko 18,6 milijardi lira denominirani su u euru i dolaru i dospijevaju između 2020. i 2030. godine. Ostatak je denominiran u domaćoj i ostalim valutama. Reutersov izvor tvrdi da za većinu duga Do?uş ne treba restrukturiranje. Pregovori s bankama odnose se na manje od polovice duga za koji je kompanija zatražila produljenje roka otplate. Prema tvrdnjama tog izvora, kompanija je u mogućnosti otplaćivati dug, ali bi produljenje roka otplate za nekoliko godina smanjilo pritisak na korporativne financije.

Drugi izvori pak tvrde kako Do?uş ima problema s novčanim tokom te je normalno da je započeo pregovore s bankama, a neki spominju i pripreme za prodaju dijela imovine. Kompanija je odbila komentirati ove tvrdnje, ističe Reuters. Podsjetimo, ovaj turski div lani je ostvario rast prihoda za 16 posto na 20,4 milijarde lira, ali je gubitak produbljen s dvije milijarde lira u 2016. na 2,3 milijarde. Navodni Do?uşevi problemi s otplatom kredita rezultat su i znatnog slabljenja tečaja lire u posljednje vrijeme. Turska je valuta u ponedjeljak dosegla najnižu vrijednost ikada prema dolaru od 4,0755 lira. Prema podacima Bloomberga, u utorak je došlo do prelaska i te razine, pa se turskom valutom nakon 13 sati trgovalo na razini od 4,0829 lira. Na jednako rekordno niskim razinama lira je i prema euru. Tijekom ove godine turska je valuta izgubila 6,5 posto vrijednosti prema američkoj valuti.

Razlog takvom rapidnom gubitku vrijednosti nalazi se - na prvi pogled pomalo paradoksalno - u snažnom rastu gospodarstva koji je Tursku uvrstio u krug najbrže rastućih država svijeta. BDP je prošle godine skočio 7,4 posto, iznad svih očekivanja uslijed snažnih državnih ulaganja kojim vlada u Ankari želi ubrzati ekonomski rast nakon neuspjelog vojnog udara u ljeto 2016. godine. Međutim, naznake da će vlada nastaviti poticati rast podgrijava zabrinutost da će središnja banka zbog toga odgoditi podizanje kamatnih stopa, unatoč dvoznamenkastoj inflaciji. Četiri ključne kamatne stope središnje banke kreću se između osam i 12,75 posto. Ako se tome pribroji i proračunski deficit, jedan od najvećih u skupini država G 20, pad tečaja lire nije začuđujuć.   

Rast usprkos svemu
Na problem rastućeg deficita - uz daljnje slabljenje institucija - početkom ožujka upozorila je i rejtinška agencija Moody's snižavajući turski rejting s razine Ba1 na Ba2. Od tada je tečaj lire pod pojačanim pritiskom. U posljednjih nekoliko tjedana sve se češće čuju pozivi turskoj vladi, uključujući i od Međunarodnog monetarnog fonda, da uravnoteži gospodarstvo koje se očito sve više pregrijava. Međutim, vlada predvođena predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom za sada na to i ne pomišlja.

Štoviše, Erdogan je u ponedjeljak predstavio i inicijativu koja dokazuje da mu je fokus na ekonomskom rastu. Turska je vlada, naime, predstavila investicijski paket vrijedan 34 milijardi dolara. Paketom je predviđeno da državnu pomoć dobije 19 kompanija za 23 projekta koji će neizravno otvoriti dodatnih 134.000 radnih mjesta. Da Erdogan namjerava zadržati pravac ekonomske politike, unatoč svim upozorenjima, pokauzuju i izvaci iz njegova govora prilikom predstavljanja investicijskog paketa. "Neki kažu: previše rasta nije dobra stvar. Zašto? Zato jer su ljubomorni. Ništa drugo", kazao je Erdogan, a prenosi Financial Times.

Vladin cilj rasta BDP-a za ovu godinu postavljen je na 5,5 posto. Erdogan je pozvao i na dodatno snižavanje kamatnih stopa. "Kako će biti investicija ako ne padnu kamatne stope? Morate spasiti investitore od visokih kamata kako mi mogli ulagati. Kada postoje investicije, postoji i zaposlenost, proizvodnja i izvoz", poručio je okupljenima Erdogan. Timothy Ash, analitičar u BlueBay Asset Managementu kaže za FT kako u turskoj vladi postoje dvije struje, jedna koja je za konzervativniji pristup ekonomiji i druga kojoj je fokus na rastu. Očito je da druga struja ima moćnog zagovornika u Erdoganu, kaže Ash.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!