Viši savjetnik njemačke vlade Lars Feld među prvima je upozorio na usporavanje njemačkog gospodarstva, a u najnovijem razgovoru za britanske medije skrenuo je pozornost i na Italiju, predviđajući moguće prelijevanje teškoća i na druge zemlje eurozone.
Viši savjetnik u njemačkom vijeću gospodarskih stručnjaka Feld u razgovoru za BBC iskazao je bojazan od moguće nove financijske krize u Europi.
Njemačka vlada očekuje rast od svega 0,5 posto u ovoj godini dok je samo unazad par mjeseci očekivala 1,8-postotni rast. Među glavnim razlozima sniženih prognoza izdvaja se proizvodni sektor koji pritišću brojni problemi.
Viši savjetnik u njemačkom vijeću gospodarskih stručnjaka Feld u razgovoru za BBC iskazao je bojazan od moguće nove financijske krize u Europi.
Njemačka vlada očekuje rast od svega 0,5 posto u ovoj godini dok je samo unazad par mjeseci očekivala 1,8-postotni rast. Među glavnim razlozima sniženih prognoza izdvaja se proizvodni sektor koji pritišću brojni problemi.
Italija pak svim snagama nastoji otkloniti prijetnju nove recesije, vodeći bitku s visokim javnim dugom i bankarskom krizom, zbog čega je i dalje ranjiva, upozorava viši savjetnik njemačke vlade u razgovoru za BBC.
'Potencijalna zaraza'
Zbog planirane veće proračunske i potrošnje poreznih prihoda talijanski proračunski manjak i javni dug naglo rastu i na putu su da premaše najviše dopuštene razine u Europskoj uniji, dodatno narušavajući financijsku vjerodnostojnost zemlje.
Euroskeptična vlada u Rimu opterećena je javnim dugom u visini 132,2 posto BDP-a, prema podacima Eurostata za 2018. – veći dug samo Grčka. Zabrinutost zbog tako visokog duga mogla bi pojačati pritisak na talijanski financijski sustav.
“Bankarski sustav u Italiji nije siguran koliko bismo priželjkivali. Teškoće bi se mogle proširiti na druge zemlje – posebice iz talijanskog bankarskog sustava na one drugih zemalja. Prije svega valja ipak upozoriti na opasnost širenja problema iz talijanske vlade na čitav tamošnji bankarski sustav”, naglasio je Feld u razgovoru za BBC.
To bi moglo izgledati kao nova kriza u eurozoni, zaključuje.
U prošle tri godine pomoć je već zatražilo sedam talijanskih banaka, podsjeća Feld.
Slabija kineska potražnja
Savjetnika njemačke vlade brinu i rizici koji prijete najvećem gospodarstvu u eurozoni.
Stroži standardi za emisiju štetnih ispušnih plinova zatekli su prošle godine automobilsku industriju, smanjivši prodaju u drugoj polovini prošle godine. Dodatne probleme stvorila je suša koje je izazvala velike poremećaje u transportu rijekom Rajnom, podsjeća.
Te poteškoće bile su kratkog vijeka ali proizvodni sektor – zaslužan za oko petinu njemačkog godišnjeg BDP-a – i dalje je pogođen slabijom potražnjom iz Kine i prekidima izazvanim američko-kineskim trgovinskim ratom.
Njemačka se paralelno suočava i s dugoročnim izazovom očuvanja prednosti u odnosu na sve žešću globalnu konkurenciju.
Iako vlada u Berlinu pokušava pomoći industriji, Feldu se čini da ta pomoć ne priprema efikasno zemlju za digitalno doba. Postoje druge opcije za poboljšanje konkurentnosti zemlje, poput smanjenja poreza, dodaje.
Upravo zbog problema s kojima se suočavaju Italija i Njemačka Europska je komisija nedavno snizila procjene gospodarskog rasta EU-a u ovoj godini na 1,4 posto, podsjeća BBC.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.“Die Bundesregierung hat ihre Wachstumsprognose für 2019 auf nur noch 0,5 Prozent gesenkt. Im kommenden Jahr werde das Bruttoinlandsprodukt (BIP) um 1,5 Prozent zulegen, sagte Wirtschaftsminister Peter Altmaier in Berlin.”
Prvi kvartal 2019 je bio iznad očekivanja dobar, tako da bi se prognoza ponovno mogla korigitati, ali ovaj put na gore, prema 1%. Za 2020 su projekcije 1,5% rasta ( što bo odgovaralo hrvatskom rastu oko 6%), ako uspiju bar 50% otvorenih radnih mjesta, kojih je sada oko 1,4 milijuna, popuniti.
Uključite se u raspravu