Manjak radnika muči njemački grad

Autor: The New York Times , 08. listopad 2012. u 22:00
Ingolstadt, grad sjeverno od Münchena, ima puno radnih mjesta, no mnoga su na određeni rok ili slabo plaćena

Ingolstadt ima punu zaposlenost, ali i jaz u plaćama.

Više od četvrtine radne snage Španjolske i Grčke nema posla, no ovaj grad na Dunavu sjeverno od Münchena muči suprotan problem – nema dovoljno radnika. Patrick Schulter (21) odvagao je tri mogućnosti prije nego što je odabrao pripravništvo u tvrtki Schabmüller Automobiltechnik, tvrtki koja proizvodi dijelove automobila za Audi i druge proizvođače.

Njegova kolegica, Rebecca Hartl (18), kaže: "Svi su moji prijatelji bez problema našli posao." U Ingolstadtu živi 128.000 stanovnika, a vjerojatno je najbolji primjer preokreta koji je nastupio na njemačkom tržištu rada otkako su 2005. godine promijenjeni zakoni o radu. Nezaposlenost u Ingolstadtu i okolnim gradovima u prosjeku iznosi tek 2,2 posto. U susjednom Eichstättu stopa nezaposlenosti pala je na gotovo nemogućih 1,3 posto. Promjene koje su u nekim dijelovima Njemačke dovele do potpune zaposlenosti često se ističu kao primjer koji bi druge europske zemlje trebale slijediti. Međutim, zaposlenosti i povoljno financijsko stanje nisu nužno sinonimi, kao što pokazuje i sve veći jaz u osobnom dohotku. Nisu svi ti poslovi sigurni. Čak ni Njemačka nije imuna na gospodarske probleme u Europi. IFO indeks poslovnog okruženja, koji se smatra pouzdanim pokazateljem stanja u njemačkoj industriji, u rujnu je pao peti mjesec zaredom, prema podacima koje je 24. rujna objavio njemački Institut za ekonomska istraživanja.

Njemački su menadžeri zabrinuti da zbog krize u eurozoni pati prodaja u drugim dijelovima Europe. Međutim, poput drugih tvrtki diljem Njemačke, tvrtke iz Ingolstadta imale su koristi od izvoza izvan Europe, na tržišta novih gospodarskih sila, te od povećanja broja imućnih kupaca diljem svijeta. Od 2005., kad je nastupila promjena zakona o radu, do danas stopa nezaposlenosti u Njemačkoj pala je sa 13 na manje od 7 posto. Veliku su ulogu odigrala smanjenja naknada za nezaposlenost, što je ljude prisililo da prihvate čak i slabo plaćene poslove, a zbog izmjena zakona tvrtke su uz manje zaštitnih mjera mogle zaposliti radnike na određeni rok rada. Njemačkom čudu zapošljavanja čude se i mnogi Nijemci jer je nastupilo na štetu lagodnih, ali skupih socijalnih naknada u kojima su uživali mnogi Nijemci. Ljudi su se morali odreći sigurnosti dugoročnog dohotka kad bi se zaposlili i bili su pod većim pritiskom da prihvate posao koji ne žele. Čak su se i bolje plaćeni radnici morali zadovoljiti s neznatnim porastom plaće. Uslijed toga troškovi rada u Njemačkoj gotovo da nisu ni porasli u proteklih deset godina, što je njemačkim tvrtkama omogućilo veću konkurentnost na svjetskim tržištima pa im istočnoeuropske i kineske tvrtke nisu preotele poslove s proizvodnjom.

Međutim, zbog toga je nastao velik jaz između bogatih i siromašnih. No prema većini mjerila, Ingolstadt je doživio zapanjujuće promjene, 2005. godine stopa nezaposlenosti iznosila je više od 7 posto, što je triput više od trenutne stope. Audi, koji ovdje zapošljava 35.000 radnika, zasad i dalje posluje s uspjehom, a u kolovozu je tvrtka prijavila povećanje jedinica prodaje od 13 posto. No neki brinu da bi tvrtka mogla osjetiti krizu kao i većina drugih proizvođača automobila u Europi. Vrlo se malo radnika trenutno žali. Iako mnoge zajednice pate od pada stanovništva zbog smanjenja stope nataliteta, Ingolstadt svake godine naraste za 1000 stanovnika, a građevinske tvrtke užurbano grade stambene objekte. Financijski opterećeni gradovi zatvaraju škole i javne bazene, a Ingolstadt gradi nove. Audi sponzorira gradnju novih stadiona te profesionalne nogometne i hokejaške timove. Oni koji možda najviše pate u Ingolstadtu su poslodavci koji s mukom nastoje naći dovoljan broj radnika, naročito male tvrtke koje zaposlenicima ne mogu davati plaće kakve daje Audi. Unatoč manjku radne snage, zasad nema priljeva radnika iz zemalja s visokom stopom nezaposlenosti, kao što su Grčka, Španjolska i Italija. Vlasnica kafića Espresso Café Boulevard Kristin Zinser kaže da teško zadržava radnike. "To su uglavnom studenti i nakon nekog vremena odu."

Jack Ewing

Komentirajte prvi

New Report

Close