Zapadni Balkan, u kojem je Srbija gospodarski i politički najvažniji faktor, neće tako skoro blizu toliko željenoj EU. Ako u sljedećem desetljeću, što je najoptimističniji scenarij, neka od država formalno i uđe u Uniju, trebat će joj 50 ili 60 godina da dosegne njen životni standard. Čini se da to Vrijedi i za Srbiju i za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Makedoniju, neovisno o njihovu pojedinačnom putu integracija, ako je vjerovati britanskom Ministarstvu vanjskih poslova.

Najcrnji scenarij

Izvještaj o standardu u toj regiji izašao je prije Summita EU-Zapadni Balkan održanog prije desetak dana u Londonu, no srpski mediji tek su ga ovih dana iščitali s većom pozornošću. Politika i Blic izdvajaju tako navod da je perspektiva ovih šest država u vezi članstva u EU sumorna, prije svega zbog stagniranja gospodarstva, stalnih bilateralnih sporova i etničkih sukoba.

“Ove prognoze su i realne, ali nisu jedine. Prema analizi Svjetske banke optimistična je prognoza da ćemo (dobro) kao građani EU živjeti za 40 godina, ili tek za 200, što je najgori scenarij”, prenosi stav nekih srpskih stručnjaka Politika. S druge strane, Blic citira Marka Savkovića iz Beogradskog fonda za političku izuzetnost, koji, istinabog, ne procjenjuje kad bi zemlja mogla u EU (kaže da neće proći desetljeća), ali tvrdi da će ulazak ovisiti ne od volje Bruxellesa, nego o glavnim državama same EU, onima najmoćnijima.

Možemo i za 25 godina

“Francuska i Njemačka nemaju zajednički stav o proširenju, no mi imamo perspektivu da u 2025. budemo spremni za ulazak u EU i Vlada bi se trebala držati toga roka. Provođenje reformi koje se traže su u interesu našeg razvoja”, misli Savković. Aleksandar Vlahović, predsjednik Saveza ekonomista Srbije i bivši ministar za privredu i privatizaciju za Blic kaže da ima prostora za više optimizma.

“Samo ako država poduzme određene korake. Da bi države Zapadnog Balkana, odnosno Srbija, brže dostigle prosječni standard EU, neophodno je da godišnje imaju stopu rasta od oko 5%. Tad bismo mogli bi za manje od 25 godina stići EU standard. A za to trebaju investicije. Kod nas je razina investicija 18% BDP-a, a potrebno je da budu najmanje 23%”, misli Vlahović. Britanci u svom dokumentu zapažaju kako je Zapadni Balkan opterećen isprepletenim problemima, koji su se i pogoršali, a lokalne elite žele održati status quo”.

Govoreći o želji građana EU za eurointegriranjem, izvještaj završava da se 49% građana apsolutno protivi ulasku novih država, dok prijem zemalja Zapadnog Balkana podržava 39% Europljana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost