Najnoviji plan japanskog premijera Shinza Abea o radikalnom preustroju Japana ambiciozan je cilj kojim se želi povećati broj žena u radnoj snazi i smanjiti dugotrajne neravnoteže među spolovima na tamošnjem tržištu rada, objavili su američki mediji.

Nema sumnje, piše američki poslovni dnevnik Wall Street Journal (WSJ), da Japan očajnički treba više zaposlenih žena. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Japanke su među najobrazovanijima u svijetu, s obzirom da ih 42,5 posto ima neki vid obrazovanja nakon završetka srednje škole.

No, svega 67,5 posto Japanki ima posao, uključujući i povremene poslove. U izvješću investicijske banke Goldman Sachs iz 2010. godine procjenjuje se da bi japansko gospodarstvo, uz uvjet da stopa zaposlenosti žena bude u visini one zaposlenosti muškaraca, odnosno oko 80 posto, zabilježilo rast aktivnosti i do 15 posto.

Prema informacijama upućenih, cilj japanskog premijera je do 2020. godine za pet posto povećati broj zaposlenih žena u dobi od 25 do 44 godine. Čak ambiciozniji cilj je da najmanje 30 posto svih čelnih i rukovodećih mjesta u kompanijama budu žene.

Kako bi se to postiglo, premijer Abe predlaže zakon kojim se velikim kompanijama nalaže da osmisle i objave planove za poboljšanje uloge žena u njihovim poslovanjima, premda nije poznato hoće li biti kažnjene u slučaju nepoštivanja zakona, piše WSJ.

To pitanje izuzetno je važno za Japan i zbog smanjenja tamošnje populacije. Od 2004. godine Japan stalno bilježi pad broja stanovnika na godišnjoj razini. Unatoč upozorenjima proteklih desetljeća, hitnost takve situacije naišla je na slabi odjek u vladi i javnosti.

Stopa nataliteta u Japanu lani je zabilježila rekordno nisku razinu, dok je ukupan broj stanovnika smanjen za rekordnih 268 tisuća. Nastavi li se tako, japansko stanovništvo moglo bi se, procjenjuje se, do 2060. smanjiti na 87 milijuna, sa sadašnjih 127 milijuna. Procjenjuje se i da bi do 2060. oko 40 posto japanskog stanovništva moglo imati 65 ili više godina.

Time će se Japan naći u posve novoj situaciji. Tamošnju mrežu socijalne sigurnosti bit će teže održavati uz manji broj zaposlenika po jednom umirovljeniku. Povećanje broja žena u radnoj snazi pomoglo bi ublažiti dio tih pritisaka. No, u kombinaciji s potrebom povećanja stope nataliteta, taj problem postaje nešto složeniji, primjećuju u WSJ-u.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost