Europa stvara trgovinsko carstvo od polovice svijeta

Autor: Tomislav Pili , 28. srpanj 2017. u 14:00
FOTO: Thinkstock

Ugovori s Meksikom, Mercosurom i skupinom azijskih i pacifičkih država povezat će tržišta s dvije milijarde ljudi.

Zaokret u američkoj vanjskotrgovinskoj politici rezultira time da Europa postaje globalni lider u oblikovanju novih trgovinskih pravila. Nakon što je jedna od prvih odluka predsjednika Donalda Trumpa bilo povlačenje američkog potpisa s Transpacifičkog partnerstva (TPP) te ponovno pregovaranje Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) s Kanadom i Meksikom, Europa u tišini stvara trgovinsko carstvo koje će obuhvaćati pola svijeta.

Sljedeći cilj
Nakon što će dugoočekivani trgovinski sporazum s Kanadom (CETA) stupiti na snagu u rujnu, a nedavno je sklopljen sporazum s Japanom, sljedeći cilj Europske unije je sklapanje sporazuma u Aziji, Pacifiku i Južnoj Americi. Ako sve prođe po planu, do kraja godine biti će potpisani sporazumi s Meksikom, zatim skupinom Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) te skupinom azijskih i pacifičkih država koja uključuje Australiju, Novi Zeland, Vijetnam, Maleziju i Indoneziju.

 

16,8 posto

iznosi udjel Europske unije u svjetskoj trgovini

U tom bi slučaju europski trgovinski sporazumi povezali tržišta s dvije milijarde stanovnika koja su zaslužna za gotovo pola svjetskog BDP-a. Tu su isključeni zaustavljeni pregovori Bruxellesa sa SAD-om i Indijom. Za usporedbu, trenutni trgovinski sporazimi Amerike povezuju tržišta sa 700 milijuna potrošača koja čine trećinu svjetskog gospodarstva. Štoviše, Washington ne pokazuje volju za sklapanjem novih sporazuma, iako je predsjednik Trump izjavio da će trgovinski povezati SAD i Veliku Britaniju kada ta država izađe iz EU. Brexit je jedan od glavnih motiva europske utrke u trgovinskom povezivanju svijeta. Naime, EU predvodi u svjetskoj trgovini s udjelom od 16,8 posto, dok SAD sudjeluju s 15 posto, a Kina sa 13,4 posto. No, europski primat mogao bi ugroziti odlazak Britanije, pete svjetske ekonomije.

U Bruxellesu ne skrivaju da je nova Trumpova politika zaslužna za veću privlačnost Europske unije. "Druge države osjećaju da trebaju potražiti nove prijatelje i saveznike, tako da je povećan interes za suradnju s Europom", izjavila je Reutersu europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström. Europski primat u svjetskoj trgovini u narednim će godinama pokušati osporiti Kina, smatraju ekonomisti. 

Kineski izazov
Ta je država još 2009. pretekla Njemačku kao vodećeg svjetskog izvoznika, a trenutno pokušava zagospodariti svjetskim brodarstvom i proširiti vlasništvo nad lukama širom svijeta. Tu je i ambiciozni plan predsjednik Xi Jinpinga o prometnom povezivanju Azije, Afrike i Europe projektom Novi put svile. Međutim, Kinu u većoj slobodnoj trgovini sa svijetom sprečava njezin političko-ekonomski sustav.

"Dok se dogodi kineska tranzicija prema liberalnom političkom i ekonomskom sustavu, iskreno sumnjam da oni mogu biti svjetski predvodnici", ističe Erik Nielsen, glavni ekonomist talijanskog UniCredita. Najveći problem Pekinga su ograničavanja stranih ulaganja te česte promjene regulative. No, i Europa ima svoje mane. Tako su kanadski dužnosnici spočitavali sporost briselske administracije, potrebu da se svi dokumenti prevode na 24 jezika te ratificiranje u više od 30 nacionalnih i regionalnih parlamenata.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Ma kakvo EU trgovinsko carstvo, ne mogu hrvatske firme ni na njemačke police a kamoli dalje. Sve je to velika farsa

New Report

Close