Dijeljenje auta odnosi 8 milijardi dolara zarade

Autor: Ana Maria Filipović Grčić , 24. veljača 2016. u 09:07
Car-sharing rasterećuje gradski promet/FOTOLIA

Samo američkoj automobilskoj industriji zbog sukorištenja automobila prodaja će se smanjiti za 50.000 vozila.

Alternativa vlasništvu automobila, usluga car sharinga te stabilan rast proizvodnje autonomnih vozila, mogle bi do 2021. godine naštetiti zaradi automobilske industrije, pokazala je studija Boston Consultinga. Pristaše modela car sharinga ili sukorištenja automobila kao najveće prednosti ističu spajanje ekonomije dijeljenja sa suvremenom zelenom ekonomijom uz primjenu najnovije tehnologije, dok se kod proizvođača automobila umjesto entuzijazma javlja – napetost. 

Europa teže pogođena
Naime, automobilska industrija mogla bi ostati bez većeg dijela zarade. Kao posebno ugrožene regije ističu se Europa i Azija, nešto manje SAD. Predviđa se da američku automobilsku industriju zbog korisnika usluga car-sharinga u 2021. očekuje godišnji pad prodaje od oko 52.000 vozila ili osam milijardi dolara slabija zarada. No, gubici će se djelomično nadoknaditi prodajom 44.000 komada vozila godišnje car-sharing kompanijama.

 

500milijuna

dolara izgubit će se ako se industrija uključi u car-sharing

Na tom su tragu neki od proizvođača poput Forda i General Motorsa već počeli investirati u car-sharing kako bi umanjili štetu. Njihovo uključivanje u ovaj segment prijevoza razliku u prihodima smanjit će na manjak od 8000 vozila godišnje ili prihvatljivih 500 milijuna dolara, prenosi Reuters. Ovaj model sve je popularniji u gradovima zapadnog dijela Europe, dok se od tvrtki koje ga nude ističu Avis Budget, Tipcara, Daimler i Car2Go. Što se tiče Hrvatske, prvu uslugu sukorištenja zajedničkih vozila u Zagreb dovodi Spin City, projekt iza kojeg stoji tvrtka Urban Mobility s ciljem, kažu, unapređenja mreže javnog prijevoza kako bi odgovarala potrebama te suvremenom stilu urbanog života.

Matija Krznar, direktor tvrtke Urban Mobility, smatra da sukorištenje ima nekoliko glavnih prednosti. Naime, osim korištenja vozila po potrebi, bez posjedovanja i održavanja, smanjenje negativnih posljedica po okoliš jedna je od najvrednijih. "Također, optimiziranjem broja vozila rasterećuje se gradski promet od suvišnih, a nedovoljno korištenih osobnih vozila", kaže Krznar. Osim generiranja ušteda, povećat će se efikasnost prometa te obogatiti ponuda urbane mobilnosti koja doprinosti atraktivnosti grada kao destinacije i eko-metropole, poručuje Krznar.

Ekonomski razlozi
Obično se kao dodatne prednosti ovakve usluge ističe i činjenica da su troškovi registracije, goriva, amortizacije, poreza pa čak i parkinga već uključeni u cijenu. Korisniku za aktivaciju usluge trebaju valjana vozačka dozvola i pametni telefon kojim se locira i otključava najbliže raspoloživo vozilo iz voznog parka Spin Citya koji broji 30 automobila, od čega njih deset su električna, a 20 ih je na benzinski pogon.

Kao dodatan razlog koji bi mogao dovesti do pada prodaje automobila i povećanja sklonosti korištenja car-sharing usluga navode se i ekonomski razlozi zbog kojih se obitelji odlučuju na kupnju jednog automobila, a mladi takvu kupnju zbog situacije na tržištu rada odgađaju. Usluge poput Ubera i Lyfta svojom su dostupnošću i niskom cijenom načeli sigurnost trenda posjedovanja osobnog automobila, a studija Boston Consultinga sugerira da će ova tradicionalna navika dodatno biti ugrožena rastućom popularnošću autonomnih automobila.  Analitičari upozoravaju da su upravo autonomna vozila ona koja će mijenjati pravila igre unutar automobilske industrije, ali ne prije 2027. godine.

Milenijalci diktiraju trendove

Ne žele kupovati aute
Životne navike takozvanih "milenijalaca", osoba rođenih nakon 1980. godine, uvelike utječu na automobilsku industriju i koncept posjedovanja automobila. Istraživanja pokazuju da su "milenijalci" manje zainteresirani za kupnju automobila te nerijetko kupuju i rabljene automobile jer vozilo za njih više ne predstavlja statusni simbol kao za njihove roditelje već ga isključivo promatraju kao sredstvo prijevoza. Nerijetko su opterećeni otplaćivanjem studentskih kredita i nisu trajno zaposleni, pa se okreću uslugama poput Ubera i Lyfta. Navedeni su trendovi, primjerice, potaknuli General Motors da uloži 500 milijuna dolara upravo u Lyft, dok japanska Toyota istražuje razvoj car-sharing softvera.

Komentirajte prvi

New Report

Close