Usluge 4G mreže trebale bi biti dostupne korisnicima u Bosni i Hercegovini do kraja 2018. godine, izjavilo je Vijeće ministara BiH  u lipnju ove godine, ali i kao nekoliko puta puta ranije ta očekivanja nisu se ispunila.

U toj zemlji probijeni su svi rokovi za prelazak na četvrtku generaciju mobilnih mreža (4G LTE), kao i za digitalno zemaljsko televizijsko emitiranje.  

Bez veće cijene za korisnike
Bosna i Hercegovina je trenutno posljednja europska zemlja (i jedna od rijetkih u svijetu) bez četvrte generacije mobilne telefonije, dok se uvođenje pete generacije (5G) diljem Europe očekuje 2023. godine. "Ako bi u 2019. godini krenuli s 4G mrežom, to bi značilo da BiH telekom operateri imaju razdoblje od najviše pet godina za povrat investicije i početak novih ulaganja u infrastrukturu za 5G mrežu", rekao je Aleksandar Mastilović, savjetnika direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK) za portal Klix.ba.

Prema njegovim riječima, sporo donošenje odluka ometa uvođenje 4G i 5G mreže, iako su telekom operateri spremni za prelazak na 4G mrežu. BiH zbog toga ne može pratiti globalne tehnološke trendove, a svako pomicanje roka uzrokuje dodatnu štetu građanima kao krajnjim korisnicima, ali i telekom operaterima. Zbog zamršenih procedura u institucijama ne bi bilo čudno da 4G ne stigne niti 2019. godine. Inače, pripreme za uvođenje 4G mobilne telefonije u BiH su završene i raspravlja se o cijeni dozvole koju će plaćati operateri.

RAK-ov prijedlog cijene Vijeće ministara BiH vratilo je na doradu i traži dodatna objašnjenja, a kao glavni razlog navedena je niska cijena. Mastilović tvrdi da u RAK-u ostaju pri stručnom stavu da cijena koja je tražena nije preniska. Prema tom prijedlogu, cijena dozvole za pojedinog operatera iznosila bi 1,2 mil. KM (oko 4,8 mil. kuna), što je daleko manje nego u drugim zemljama regije.

Pri određivanju te cijene korišteno je više parametara, a cilj je bio da se operaterima zadaju takvi uvjeti koji će im omogućiti normalno poslovanje bez povećavanja cijena krajnjim korisnicima. Korišten je još jedan kriterij, a to je usporedba stupnja upotrebe mobilnih tehnologija u zemljama Europske uniej i u BiH. Tako je stupanj penetracije, odnosno broj pretplatnika na 100 stanovnika u zemljama EU 125 posto. To znači da veliki broj pretplatnika koristi dva ili više broja mobilnih telefona. U BiH taj stupanj iznosi 94 posto, odnosno na svakih 100 stanovnika njih šest nema mobitel.

Za tri dominantna telekoma
Za razliku od dozvola za 3G, sada bi BiH operateri trebali u tri godine nakon dobivanja dozvole razviti svoju mrežu tako da 4G signalom, jednake kvalitete, bude pokriveno 90 posto BiH, bez obzira na broj korisnika u pojedinim dijelovima zemlje.  Usto, morat će biti pokriveno i 95 posto cestovnih pravaca, odnosno autocesta, te magistralnih i regionalnih cesta, uključujući i tunele, mostove i vijadukte.

Također, imat će obvezu da govornom uslugom pokriju 97 posto teritorija, a ne više stanovništva. Operateri će u istom trogodišnjem razdoblju imati obvezu razvijati svoju mrežu prema uvođenja 5G tehnologije da se ne bi ponovilo kašnjenje kao u slučaju uvođenja 4G mreže.  Prema planovima Europske unije, do 2020. godine u svakoj državi članici po jedan grad bi trebao biti pokriven 5G mrežom, a do 2025. godine bili bi pokriveni svi veći gradovi u Uniji.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Širenje i razvoj mreže u BiH zahtijevat će velika ulaganja, koje bi trebala iznositi oko 60 milijuna KM po operateru, navedeno je u obrazloženju predloženih uvjeta za dodjelu dozvola za 4G mreže. Vijeće ministara BiH propisalo je da će se ukupan frekvencijski spektar za 4G mrežu podijeliti na tri jednaka bloka, koji će biti dodijeljeni dominantnim telekom operaterima, BH Telecomu, HT Mostaru i M.telu, što znači da neće biti licitiranja za dozvolu, kao u zemljama EU, gdje su postignute i tri puta veće cijene od početne, već će svaki operater platiti unaprijed određenu cijenu za licenciju. 

Analogna TV ugašena 2015.

Bez dogovora o digitalnom emitiranju
Prelazak s analognog na digitalno televizijsko emitiranje u najvećoj mjeri ovisan je o posvećenosti menadžmenta javnih RTV servisa, odnosno od postizanja političkog konsenzusa o ubrzanom nastavku procesa prelaska. Međutim, multipleks A i B, koji su dodijeljeni javnim RTV servisima do danas nisu pušteni u rad, iako je analogno emitiranje službeno ugašeno 17. lipnja 2015. godine. Ako se prelazak na digitalno emitiranje ne obavi do 2021. godine, emiteri televizijskog programa bit će prisiljeni distribuirati sadržaje putem kabelske mreže.