Novi hrvatski startup Winglio ponudio je rješenje životno važnog problema s kojim se samo u Hrvatskoj suočava više od 210 tisuća građana koji su sami sebi i poslodavci i zaposlenici: da kao fizičke osobe, odnosno freelanceri, mogu legalno izdati račun za svoje usluge i proizvode. Winglio je za te potrebe otvorio tvrtke u Irskoj i Maleziji preko kojih korisnicima nudi posredovanje u naplati potraživanja.

Korisnici u EU
Zagrepčanin Slavko Pleš, osnivač i vlasnik Winglija, koji je u godinu dana bez pompe stvorio profitabilan biznis sa šest zaposlenih i nekoliko vanjskih surad nika, kaže da imaju korisnike ne samo u Hrvatkoj već u dvadesetak država diljem svijeta među kojima su i velike zapadne zemlje poput Njemačke, Italije i Velike Britanije. "Riječ je o problemu s kojim se suočavaju mnogi u Europskoj uniji, posebno kad trebaju ispostaviti račun za neki izvozni posao pa umjesto da sami osnivaju tvrtke i muče se sa administracijom mi im nudimo uslugu rentanja kompanije, odnosno posredovanja u naplati potraživanja", kaže Pleša. Dodaje da sve što freelancer koji koristi njihov servis mora napraviti je prijaviti jednom godišnje Porez na dohodak ili u roku od osam dana primitak dividende, ovisno koji model suradnje odabere.

Bez razumijevanja države
Matija Raos, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca (HDNP) kaže da su problemi s kojima se suočavaju freelanceri, odnosno kako ih on naziva nezavisni profesionalci, toliki da broj članova udruge uspoređuje sa veličinom jednog sindikata. "Imamo gotovo 2600 članova što nas čini velikom organizacijom građana koji su sami sebi i poslodavci i radnici, ali nažalost ne nailazimo na sluh državnih institucija da riješe naše probleme tako da su ovakve privatne inicijative poput Winglija nama zanimljive", kaže Raos.

Zakinuta prava
Dodaje da je Eurostat taj koji je izračunao da u Hrvatskoj više od 210 tisuća građana radi po modelu freelancinga. Prema HDNP-u, pojašnjava, dio ih radi putem autorskih i ugovora o djelu, a dio je bio prisiljen osnovati jdoo-e ili otvoriti obrte. "Hrvatski paradoks je da država daje potpore za samozapošljavanje, ali ista ta država ne priznaje samozaposlene osobe kao pravne jedinke koje mogu izdavati račun i fokusirati se na ono što vole raditi, osim u rijetkim izuzecima kao u slučaju umjetnika", kaže Raos.

Navodi da umjesto toga država inzistira da osobe koje se samozaposle moraju osnovati tvrtke baviti se administracijom, zapošljavanjem novih osoba i menadžiranjem. "Ne razmišlja se da uspješni freelanceeri mogu više zaraditi ako rade za strance i tako povećati naš izvoz ili pak da zato što naši građani kao fizičke osobe ne mogu izdati račun, da su time Hrvati kao građani EU zakinuti u svojim pravima odnosu na Austrijance, Nijemce i Britance", zaključuje Raos.

Regulativa

Brending slobodan, naplata striktna
Osnivač Winglija Slavko Pleš kaže da unatoč tome što su otvoreni za suradnju sa svim freelancerima, ipak ne mogu baš svima odobriti da preko njih rade naplatu potraživanja. Navodi da i u Irskoj i Maleziji postoje djelatnosti koje su regulirane, odnosno za koje treba licencija, poput bankarskih i inih djelatnost, ali da zato takva pitanja rješavaju kroz proces prijave novih korisnika. "Mi freelancerima omogućujemo da se brendiraju prema svojim klijentima, ali sam proces naplate u svakom koraku pratimo", zaključuje.