Uložio pet milijuna kuna u svemirsku staju za 77 krava koje muze robot

Staja iznutra Staja iznutra

Lani je farma Igora Rešetara isporučila 176.000 litara mlijeka, prosjek po grlu od osam litara na dan 30 posto je viši od državnoga.

Kriza je izazov, a ne zapreka poslovanju, smatra Igor Rešetar, vlasnik obiteljske farme za proizvodnju mlijeka smještene u naselju Kuršanec nedaleko od Čakovca. Da doista tako misli, najbolje svjedoči njegov posljednji poslovni potez. Unatoč teškom stanju u mljekarstvu, mnogi farmeri, naime, odustaju od proizvodnje zbog visokih troškova i niske otkupne cijene mlijeka, Rešetar je u kolovozu prošle godine postavio temelje za novu staju u čiju je gradnju investirao više od pet milijuna kuna. Naravno, nije raspolagao tako golemom ušteđevinom nego je uzeo kredit koji će vraćati još godinama.

Napredna tehnologija
Objekt je završen ovoga proljeća, iako je u novoj staji 77 ležišta za krave, zasad je unutra samo 55 grla. Punu popunjenost staje ovaj mladi farmer iza kojega je tek 35 godina namjerava ostvariti u sljedeće dvije-tri godine. Visokokvalitetna mliječna grla nisu jeftina, a novi objekt uz veliki je bankarski kredit "pojeo' i svu ušteđevinu prikupljanu godinama za razvoj biznisa koji je preuzeo od roditelja. Montirana oprema, doslovce se tako može reći, predstavlja svemirsku tehnologiju u mliječnom biznisu. Tako su, primjerice, unutar staje ugrađeni gumeni podovi koji se automatski čiste više puta na dan, što osigurava uvijek suhe i uredne površine za nesmetano kretanje krava. Usto, na ležišta su montirani gumeni madraci na kojima krave vrlo rado leže, a taj im tretman, otkriva Rešetar, pomaže da daju više mlijeka. Prošle godine ta je farma u otkup isporučila 176.000 litara mlijeka uz dnevni prosjek po grlu veći od osam litara, što je od hrvatskog učinka bolje gotovo 30 posto. Farma ima, navodi dalje vlasnik, i sustav provjetravanja koji se prema potrebi automatski diže i spušta, što osigurava optimalnu klimu unutar staje. 

Kompjutorska dojava 
Najbolje od najboljeg na ovoj farmi svakako je trenutačno najsuvremeniji robot za mužnju, prvi takav u cijeloj Međimurskoj županiji. Dizajn robota prilagođen je kravama i svojim radom potpuno eliminira eventualni stres zbog mužnje. Vrhunska tehnologija, objašnjava Rešetar, omogućuje da svaka kravica samostalno odlučuje kada želi biti pomužena. Tijekom same mužnje robot se skrbi ne samo o zdravlju vimena, već kontrolira i masti, proteine, laktozu i temperaturu te broj somatskih stanica u mlijeku, o čemu u konačnici izravno ovisi i otkupna cijena. Pronađe li kod neke krave mlijeko slabije kvalitete ili možda s neželjenim sastojcima, robot ga automatski odvaja i o tome izvješćuje Rešetara putem računala i mobitela. Usto, robot je programiran tako da od krava koje imaju telad ne izmuze svo mlijeko nego svako tele od svoje majke dobije dovoljno mlijeka kako bi se u razdoblju dojenja moglo razvijati.   

Javni angažman 
Javnost Rešetara pamti s naslovnica i televizijskih ekrana, u prošlom je mandatu bio predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka. Bio je u najužem vodstvu farmera u veljači prošle godine, kada je organiziran veliki višednevni prosvjed na samom početku mandata sadašnjeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine i kada su mljekari s brojnim traktorima zaposjeli prostor pred zagrebačkim sjedištem Dukata. Otad je prošlo godinu i pol dana, a stanje u mljekarstvu dramatičnije je nego u vrijeme štrajka, prisjeća se Rešetar. Upozoravali su na to da će niska otkupna cijena urušiti sektor, kaže i dodaje da su se sve njihove dvojbe u međuvremenu očitovale još negativnije. Tražili su državnu zemlju koja stoji neobrađena, a unatoč obećanjima, još je nisu dobili. Tražili su jednostavniju legalizaciju gospodarskih objekata budući da je građevinska dozvola uvjet za dobivanje novca iz europske blagajne, ali ni to nije prošlo. Tek je golemi pad proizvodnje mlijeka, kojega nema ni u zemljama okruženja, natjerao mljekarsku industriju da ove godine farmerima ponudi nešto povoljniju otkupnu cijenu, objašnjava Rešetar. On je tom problemu doskočio postavljanjem jednog mljekomata, zbog dobrog iskustva planira uskoro instalirati još jedan.     

Uz proizvođače, i potrošači u krizi

Mljekomat pravi barometar krize 

Najgore je što ljudi nemaju novca, i to je iz dana u dan sve očitije, kriza predugo traje i još se ne nazire njezin kraj, kaže Rešetar i svoje riječi potkrepljuje ilustracijom iz osobnoga iskustva. Mljekomat koji je postavio na čakovečkoj tržnici u pravilu svaki mjesec tijekom prvih tjedan dana mora puniti dva-tri puta na dan. U tom razdoblju, ističe, dnevna prodaja mlijeka veća je više od 300 posto naspram dnevnog prosjeka u ostatku mjeseca. U posljednjih pet-šest godina, gleda li se samo proizvodnja mlijeka, zbog preniske otkupne cijene ugašeno je oko 30.000 farmi, čime je zasigurno izgubljeno 40-50 tisuća radnih mjesta, podsjeća Rešetar. To je znatno smanjilo prihode svih tih gospodarstava, ona jednostavno više ne mogu trošiti kao prije. Usto, objašnjava dalje, posljednje dvije godine dramatično pada i proizvodnja mlijeka. U lipnju ove godine bila je manja za čak 26 posto u odnosu na lipanj 2011. U nekoj drugoj zemlji to je podatak za alarm, za sjednicu Vlade i traženje modela kojim bi se pokušao preokrenuti taj negativni trend.      

Komentari (13)
  • Pero7
    Pero7 16:00 10.8.2013.

    dgmaz

    simentalke dajo od oko 6000 litara pa i više po godini, kada to podijelimo sa brojem dana od 365 dobijemo da po danu daju više od 216 litara mlijeka

    @dgmaz,
    U pravu si .
    Jedino bi kod nas bilo isplative da krave daju 216 litara mlijeka dnevno.

  • dgmaz
    dgmaz 9:31 9.8.2013.

    Mala ispravka, mislio sam na 16 litara dnevno

  • dgmaz
    dgmaz 9:30 9.8.2013.

    Vrhunske krave simentalke dajo od oko 6000 litara pa i više po godini, kada to podijelimo sa brojem dana od 365 dobijemo da po danu daju više od 216 litara mlijeka

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve