Krajem ovogodišnjeg lipnja u Hrvatskoj je bilo 264.148 registriranih poslovnih subjekata, od čega je 58 posto ili 153.281 bilo aktivno, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku.

Od ukupnog broja registriranih, najviše je trgovačkih društava, 193.745. Od toga je 122.125 aktivnih, pokazuju podaci DZS-a.

Ustanova, tijela, udruga i organizacija bilo je 66.139, od čega aktivnih 30.083. Zadruga je bilo 4.264, a aktivnih 1.073. U Hrvatskoj je krajem lipnja poslovalo i 82.075 subjekata u obrtu i slobodnim zanimanjima.

Više od polovine registriranih i aktivnih subjekata zastupljeno je u četiri područja djelatnosti – trgovini na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala, s udjelom registriranih od 20,2 posto i aktivnih od 19,6 posto, prerađivačkoj industriji, s udjelom registriranih od 8,2 posto i aktivnih od 9,3 posto, zatim stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti, s udjelom registriranih od 10 posto i aktivnih od 12,5 posto, te ostalim uslužnim djelatnostima, s udjelom registriranih od 16,9 posto i aktivnih od 13,1 posto.

Aktivnih pravnih osoba najviše je u privatnom vlasništvu, 120.265 ili 78,4 posto od ukupnog broja.

Kod aktivnih pravnih osoba, najviše je tvrtki, 70.882, koje imaju između 1 i 9 zaposlenika, dok je 67.275 subjekata bez zaposlenih, 11.385 njih ima između 10 i 49 zaposlenih, 3.186 ima od 50 do 249 zaposlenih, a 553 subjekat ima više od 250 zaposlenih.

U strukturi trgovačkih društava uvelike prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, kojih je bilo 155.474 registriranih, a 93.928 aktivnih, pokazuju podaci DZS-a.

Prema brojnosti drugi oblik je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, kojih je registrirano 35.455, a aktivno 26.474.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti registriranih pravnih osoba na županijskoj razini pokazuju da se trećina pravnih osoba ili nalazi u Gradu Zagrebu, potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 10,3 posto te u Primorsko-goranskoj županiji, 8,4 posto.