Poduzetnički duh začinjen znanstvenim dostignućima recept je za rast

Foto: Nikola Ćutuk/PIXSELL Foto: Nikola Ćutuk/PIXSELL

Znanstvena oprema vrednija od 10 mil. eura u suradnji s poduzetnicima koristit će se za osmišljavanje novih proizvoda i usluga.

Važna su ulaganja u sveučilišnu infrastrukturu, nova znanja i vještine, kao i suradnja akademske zajednice i gospodarstva, zaključak je panel-diskusije "Istraživačka infrastruktura - koraci poslije". Znanstvena oprema u vrijednosti većoj od 10 milijuna eura osigurana je preko EU fondova, a njezina uloga je velika jer ne samo da će se koristiti za istraživački te znanstveni rad, već će se u suradnji s poduzetnicima koristi za osmišljavanje novih proizvoda i usluga. 

 

Kraljević Pavelić

Za definiranje projekata s gospodarstvom potrebni su obostrano razumijevanje, vrijeme te usklađivanje jezika i prioriteta

Infrastruktura za sve 
"Naša znanstvena infrastruktura može u suradnji s gospodarstvenicima pomoći i da drugi gospodarstvenici nauče kako je koristiti za razvoj proizvoda dodane vrijednosti. U Centru za napredno računanje i modeliranje, čiji sam predstojnik, planiramo optimizaciju proizvoda, znanstvenici pomažu tvrtkama koje nemaju toliko stručne ljude", kaže prof. dr. sc. Zlatan Car, predstojnik Centra za napredno računanje i modeliranje na Sveučilištu u Rijeci. Prof. dr. sc. Sandra Kraljević Pavelić iz Centra za visokopropusne tehnologije u biomedicini na riječkom Sveučilištu ističe kako takva infrastruktura pruža velike mogućnosti u raznim sektorima. Primjerice, u zdravstvenome sektoru omogućuje razvoj usluga personalizirane obrade pacijenta.

 

Pernjak

Naša suradnja s biotehnologijom u Rijeci je hvalevrijedna. JGL je zvijezda ovog područja, ne samo lokalno već i regionalno

Drugi sektor je farmakološki, i to ne samo farmaceutske tvrtke već i proizvođači dodataka prehrani. Sektor prehrambene i prerađivačke industrije također je velik potencijal jer tehnologija i ekspertiza mogu pomoći u definiranju autentičnosti proizvoda, kontrole sigurnosti sastava namirnica. Na području bioekonomije i razvoja bioproizvoda surađuju s tvrtkom Miplast, rade na razvoju novih proizvoda, primjerice biopolimera, koje proizvode u suradnji s tom tvrtkom.Doc. dr. sc. Vanja Travaš, prodekan Građevinskog fakulteta u Rijeci, ističe da su stvoreni uvjeti za kapitalne investicije. Naime, ono što se prije ispitivalo vani, sada se može i kod nas.

"Sektor malog i srednjeg poduzetništva treba reanimirati, a mi ćemo im pomoći u tome. Naši laboratoriji nisu samo za kapitalne investicije, već i za manje, imamo ih čak pet i radimo na mnogim projektima. Naš laboratorij za arhitekturu radi preliminarna istraživanja, poput za plažu na Slatini˝, poručuje Travaš. Dorotea Pernjak, voditeljica istraživanja i razvoja tvrtke Jadran Galenski Laboratorij (JGL), smatra kako Hrvatska generalno nema dobru suradnju znanstvene zajednice i industrije. Tvrdi da bismo trebali potražiti uzor u naprednim europskim zemljama, gdje se već u fazi upisa na fakultete određuje smjer i povezivanje s gospodarstvom i industrijom.

 

Ilijaš

Iako mnoge tvrtke imaju dobre inženjere i iskustva, treba im dodatno znanje. No dobra sveučilišna infrastruktura tek je pola posla

"Naša kvalitetna suradnja s biotehnologijom u Rijeci je hvalevrijedna. JGL je zvijezda ovog područja, ne samo lokalno već i regionalno. Mi smo industrijski partner akademskoj zajednici. Farmacija je važna za razvoj, iako smo mali, možemo biti ponosni na našu farmaceutsku industriju i njezinu povijest te znanja koja su se tu stvorila i iz centralne regije proširila na ostale. Razmjena znanja i iskustava je važna. Cijenjena sveučilišna i znanstvena znanja trebaju se primijeniti u praksi. Razvoj proizvoda traje od tri do pet godina, a naša suradnja u centru kompetencija može skratiti to razdoblje zbog specifičnih znanja", poručila je Dorotea Pernjak. 

 

Car

Moramo kao znanstvenici naučiti jednostavno se izražavati, a poduzetnici moraju doći s konkretnim pitanjima, inače nema komunikacije

'Izgubljeni u prijevodu' 
Tomi Ilijaš, vlasnik tvrtke Yotta, kaže kako mnoge suradnje ostvaruju kroz centar za kompetencije pametnih gradova. Njegova tvrtka ima dva projekta povezana s infrastrukturom koja je došla na sveučilište. "Ta infrastruktura ih je postavila na europsku mapu i otvara im nove biznis modele. Kao partner između akademske znanosti malih i srednjih poduzetnika radimo na raznim područjima, od obrađivanja metala, farmacije nadalje. Ima puno vertikalnih stupova primjene, a najvažnija je njihova ekspertiza, i to da ih se poveže s tvrtaka kojima to treba. Iako mnoge tvrtke imaju dobre inženjere i iskustva, treba im to dodatno znanje. Nabava ove infrastrukture tek je pola posla te nas još barem pola posla čeka putem primjene poduzetničkih projekata", tvrdi Ilijaš.

Zlatan Car pak naglašava kako svijest poduzetnika o tome što mogu uz suradnju za znanstvenom zajednicom nije razvijena do kraja. "Moramo kao znanstvenici naučiti jednostavno se izražavati, a poduzetnici nam moraju doći s konkretnim pitanjima jer bez toga nema komunikacije. Mi 'proizvodimo' studente, ali ako oni ne sudjeluju u gospodarstvu, onda ih proizvodimo uzalud. Implementacija znanja i infrastrukture treba pomoći poduzetnicima s proizvodima visoke dodane vrijednosti", ističe Car. Kraljević Pavelić se složila ističući kako su za definiranje projekata s gospodarstvom potrebni obostrano razumijevanje, vrijeme te usklađivanje jezika i prioriteta. "Naše studnete učimo poduzetničkom načinu razmišljanja, a kad probijemo led, ta će komunikacija doći sama od sebe", poručila je Kraljević.

 

Travaš

To da nas poduzetnici ne razumiju jer smo previše znanstveni potpuni je kliše. Oni ne znaju artikulirati problem, inače bi bilo lakše

Travaš pak ne dijeli taj stav. "To da poduzetnici nas ne razumiju jer smo previše znanstveni i imamo svoj jezik potpuni je kliše. Oni ne znaju artikulirati problem, inače bi svima nama bilo lakše", smatra Travaš. "Razvoju tvrtke pridonosi poduzetnički duh i svi mi ovdje moramo imati makar klicu poduzetničkog duha jer nas on razlikuje od drugih. Najvažnije, iako to traži puno vremena, jest da dobro komuniciramo problem, razumijemo se. Kompetencije su s obje strane tu iako se jako razlikuju, ali cilj je svima isti˝, poručila je Dorotea Pernjak. Zlatan Car ističe da svi projekti ne moraju biti tržišno orijentirani, no moramo slijediti standarde EU, koji nalažu da budu orijentirani prema tržištu u 90 posto slučajeva. Velika sveučilišta poput Cambridgea i Oxforda, napomenuo je, od komercijalnih aktivnosti ubiru 50-60 posto ukupnih financijskih prihoda. 

Nevenka Ožanić, Sveučilište

Svi će profitirati od studentske  poduzetnosti 

Nevenka Ožanić, prorektorica Sveučilišta u Rijeci, istaknula je kako je u razvoj istraživačke infrastrukture na sveučilišnom kampusu uloženo 180 mil. kn. U sklopu razvoja istraživačke infrastrukture otvorena su tri centra za kompetencije i pet laboratorija. "Ne dobiva se samo znanstvena oprema, već i njezino instaliranje, edukacija i novac za prilagodbu prostora, od čega je EU financirala čak 85 posto.  Prijavljujući projekt kroz studiju izvodljivosti puno smo obećali, EK će nas pet godina proučavati, gledati patente, povećanje broja znanstvenih radova i postignutih suradnja s gospodarstvom", pojasnila je. Gospodarski partneri, istaknula je, uz ovakve će suradnje dobiti povećanje konkurentnosti na tržištu, konkurentnost metodologije i postat će privlačni novim zaposlenicima i investitorima. Napomenula je važnost centra izvrsnosti za medicinska istraživanja za razvoj vrhunske medicine. "Kvalitetni studenti će nam dati bolji razvoj svih tih područja. Njihova znanja i poduzetnost su bitni", poručila je Ožanić. 

Nakon Rumunjske, Češka

'Širimo Podravkin brend internacionalno'

Sudionike riječkoga Poslovnog uzleta Podravka je počastila mediteranskim ručkom. Zlatko Sedlanić, Podravkin promotor kulinarstva, kaže da su, uz tjesteninu s tunjevinom i mediteranskim biljem te ječam s julien povrćem, spremili krem juhu od bundeve, pikantnu pečenku, a za desert savijače od višnje i jabuke. Sedlanić nam je otkrio kako je iduća destinacija na kojoj će predstaviti Podravkine specijalitete Češka i restoran Hrvatski mlin. "Tamo ćemo pripremati autohtone zagorske, dalmatinske, istarske i slavonske specijalitete te educirati osoblje", otkrio je. Tomislav Lončar, također promotor kulinarstva, objasnio je da otkako imaju Food solution tim slijede misiju širenja na gastrokupce: "Prošli tjedan Rumunjska, a uskoro Češka. Internacionalno širimo ponudu". 

Komentari (1)
  • Jovan
    Jovan 16:24 20.10.2015.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!