U sklopu vinkovačkog izdanja Poslovnog uzleta održana je i panel diskusija na temu potpora u gospodarstvu Vukovarsko – srijemske županije i Grada Vinkovaca. Riječ je o regiji koja je izuzetno bogata prirodnim resursima, no tržište kao rezultat loših strategija i politika preplavljuje uvozna jeftina roba. Dodatna prepreka bržem gospodarskom razvoju ovoga kraja su neprikladna obrazovna struktura i nedostatak radnih mjesta zbog čega mladi odlaze u druge dijelove zemlje i inozemstvo, dok kao faktor gospodarskog kaskanja treba imati i loše demografske pokazatelje.

Poduzetnicima koji su ovdje ipak opstali treba čestitati, rekao je Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije. “Županija kreiranjem infrastrukturnih uvjeta nastoji očuvati konkurentnost i kontinuiranost proizvodnje naših malih i srednjih poduzetnika. Modela za poticanje proizvodnje zaista je mnogo, a jedan od njih je organiziranje u klastere koji bi garantirao i da se hrvatski proizvodi nalazili na policama naših trgovina”, poručio je župan. Mladen Kralić, gradonačelnik Vinkovaca, potvrdio je da lokalno stanovništvo njeguje dugogodišnju tradiciju obrtništva, no gospodarska je kriza uvelike smanjila broj aktivnih obrtnika. “Ostali su samo oni s najboljim temeljima, riječ je oko 500 trenutno aktivnih tvrtki na području Vinkovaca. Jedan od naših najvažnijih ciljeva smanjenje je nezaposlenosti, u sklopu čega smo do sada 600 tisuća kuna uložili u otvaranje novih tvrtki i obrta”, kazao je gradonačelnik.

Također, kao jedna od najvažnijih regionalnih potpornih institucija 2007. je godine s ciljem provođenja županijske razvojne strategije, unaprjeđivanje i koordiniranje postojećih razvojnih aktivnosti te planiranje razvoja u skladu sa Strategijom razvoja RH i zahtjevima EU godine osnovana Agencija za razvoj Vukovarsko-srijemske županije HRAST. “Trenutna aktivnost, između ostalog, provođenje je radionica za projekt E-impuls unutar kojeg je poduzetnicima na raspolaganju 250 milijuna kuna. Usklađeni smo i koordiniramo ostale razvojne agencije na ovom području i gledamo kako da povučemo što više raspoloživih sredstava iz EU fondova. Interes poduzetnika sve je veći”, poručila je direktorica agencije Gabrijela Žalac.

Davor Adžić, vlasnik farme Landia u koju je uložio pet milijuna eura, potvrdio je kako je od prvog trenutka pokretanja svog posla mogao računati na županijsku potporu koja je subvencionirala kreditne kamate. “Trendovi u mljekarstvu tada su bili dobri, pa smo nakon postavljanja male farme na noge odlučili napraviti i energanu na bioplin. Danas otkupna cijena mlijeka pada, dok istovremeno naši troškovi rastu stoga se energana pokazala najboljim potezom kojim smo reducirali negativni tržišni utjecaj. Investicija je bila isplativa i većinu sredstava smo ostvarili preko HBOR-a koji su se pokazali vrlo fleksibilnima”, pojasnio je Adžić. Istaknuo je i da od 20 zaposlenih koliko ih je na farmi nitko nema formalno strukovno obrazovanje već ga zaposlenici stječu radnim iskustvom za koje nemaju, niti će imati, certificiranu potvrdu.
Tako se problem obrazovnog sustava i neadekvatne radne snage još jednom pokazao temeljnom poteškoćom razvoja.

Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), upozorio je da u posljednjih šest godina nestao grad veličine Vinkovaca misleći pri tome na 50 tisuća obrtnika koji su morali zatvoriti vrata vlastitih radionica. “Samo time izgubljeno je preko 60 tisuća radnih mjesta, a kad god HOK upozorava na greške ispadamo kritičari. Zapravo se radi o prijedlozima za koje politika, koja pak ne radi dovoljno po pitanju razvoja gospodarstva, najčešće nema sluha“, kazao je. U javnosti vlada mišljenje da su djeca unutar trogodišnjeg obrazovanja manje vrijedna od onih koja se odluče za gimnaziju dok s druge strane, mladi koji izlaze iz strukovnih obrazovanja nemaju dovoljno praktičnih znanja.

“Obrazovanje u RH nema alternativu, ali zakoni koji su srušili strukovno obrazovanje su je imali. Ovu će državu, između ostalog, uništiti i nedostatak radnih navika do kojeg je doveo neadekvatan obrazovni sustav”, smatra Ranogajec. HOK se zalaže za ponovno uvođenje dualnog sustava obrazovanja koje bi moglo preporoditi budućnost sljedećih generacija mladih jer oni na tržište rada trenutno izlaze nestručni i nespremni. U konačnici, svega nekoliko vinkovačkih tvrtki stipendira svoje buduće zaposlenike, također i lokalni obrtnici školuju kadar kakav im treba. Ipak, to su pojedinačni primjeri, rješenje je da se čitav sustav transformira u tom smjeru, zaključak je panela.